Kašalj, začepljen nos, sekret – dovoljan razlog roditelju da dijete
odvede ljekaru kako bi dobio savjet ili terapiju. No, kada odete u jedan
od nekoliko sarajevskih domova zdravlja, što je iskustvo potpisnika
ovih redova, zateknete priličnu gužvu u čekaonici školskog dispanzera.
Jedna majka sa djetetom čeka uputnicu za hitni snimak, nekoliko
roditelja (sa ili bez djece) došlo je po ispričnice, nas nekoliko je
bilo sa sličnim simptomima. Iako je bilo prije podne, zatekli smo se u
neugodnoj situaciji – samo jedna doktorica je radila prvu smjenu.
U razgovoru s njom saznajemo da je dugo tako, da je dan ranije imala
jako puno pacijenata i kako ne zna kako će se situacija dalje razvijati.
Govori kako je brine, kao i mnoge roditelje, priča o prebacivanju djece
školskog uzrasta, dakle od šest, sedam godina, na porodičnu medicinu
zbog velikih gužvi, malog broja ljekara i nerazumijevanja starijih
pacijenata.
Zakasnila reakcija
Zbog toga smo kontaktirali nadležne. Direktor Javne ustanove Domovi zdravlja Kantona Sarajevo Abel Baltić
ukazuje na činjenicu kako trenutno ima 30 pedijatara u ovoj ustanovi i
da su posljednju doktoricu ove specijalizacije primili prije pola
godine.
– Imamo odobrenje za prijem još tri pedijatra i stalno nam je otvoren
konkurs, ali tog kadra nema. Problem je što se zakasnilo sa reakcijom,
ja sam upozoravao na ovaj problem prije šest-sedam godina. Tadašnje
rukovodstvo nije imalo razumijevanje, odnosno nisu se slagali sa mojom
procjenom – govori Baltić na početku razgovora za Al Jazeeru.
On ističe kako je za godinu dana, otkako je on na čelu Domova zdravlja
KS, zaposleno 47 ljekara opće prakse i 45 specijalizanata, ali kako to i
dalje nije dovoljno.
– Podsjećam kako školovanje ljekara traje šest godina, specijalizacija
još četiri godine – dakle obrazovanje takvog kadra traje od šest do 10
godina. Moralo se mnogo ranije reagirati. Čak i sa ovoliko
novozaposlenih, dakle ukupno 92 ljekara, mi i dalje imamo manjak
stručnog kadra i to dovoljno pokazuje u kolikom smo bili problemu koji
je i dalje prisutan.
Naš sagovornik objašnjava kako se trenutno snalaze tako što, između
ostalog, pokušavaju zadržati ljekare koji trebaju ići u penziju, a
dobrog su zdravlja.
– Njih molimo za pomoć kako bi premostili problematičan period, a tu je
naravno i prekovremeni rad kako bi ispunili našu osnovnu zadaću –
pružanje zdravstvene pomoći sugrađanima – dodaje Baltić.
Ukinuta specijalizacija školske medicine
Dotakli smo se pitanja školske medicine, odnosno dispanzera za školsku djecu.
Direktor JU Domovi zdravlja KS ističe kako je, prije 20 i više godina,
europskim kalendarom specijalizacije, ukinuta specijalizacija školske
medicine, a samim time ukinuto je i u BiH.
– Slijedom događaja ukinuto je i kod nas jer se procijenilo da, sa
uvođenjem porodične medicine, djeca starija od sedam godina trebaju biti
registrovana u timove porodične medicine, a da se pedijatri bave djecom
do sedam godina.
Mi imamo još uvijek nekoliko ljekara specijalizacije školske medicine
koji nisu otišli u penziju, ali će to uraditi u narednih godinu dana, a
nemamo mogućnost da školujemo nove kadrove. Sada radimo blagi prijelaz,
da djeca starija od sedam godina budu prebačena specijalistima porodične
medicine – govori sagovornik Al Jazeere.
Dodaje kako ljekari tokom svog školovanja imaju dio pedijatrije obavezan, „tako da to sa stručne strane nije neki problem“.
– Potrebno je ljudima, roditeljima objasniti da su to kolege koje su
savršeno dobro edukovane i obučene za brigu njihove djece. Nećemo to još
tražiti kako ne bi naišli na otpor, ali nigdje u Evropi, u svijetu se
ta djeca ne liječe kod pedijatara i ne postoji specijalizacija školske
medicine.
Ministar upoznat sa problemom
Povlači se potom pitanja različitih generacija u istim čekaonicama.
Odgovor na to su posebne čekaonice za osobe sa zaraznim bolestima, ali i
povratak sistema zakazivanja termina kod ljekara.
– Kako bi to riješili kvalitetno, moramo popuniti timove porodične
medicine i pokrenuti sistem zakazivanja. Zbog nedostatka kadra i
pandemije koronavirusa još uvijek ‘gasimo vatru’, žargonski rečeno. Još
nismo došli u situaciju da se možemo baviti porodičnom medicinom na
način da to bude prava porodična medicina, sa terminima zakazivanja
posjete ljekaru i tada bi bilo jedna ili dvije osobe u čekaonici. To je
pravo rješenje – ističe Baltić.
Period vrhunca pandemije korona virusa je jako potresao zdravstveni
sistem. Sagovornik Al Jazeere ukazuje kako je bilo 85 ljekarskih mjesta
više, te kako su imali i do 60.000 pregleda dnevno. Kako kaže, za sedam
dana bi pregledali cijelo Sarajevo…
– To je sada na nekih 15.000, idemo ka stabilizaciji i puno je bolje
nego što je bilo. No, još se to slabo vidi, bili smo u velikom problemu
koji još uvijek ispravljamo. Imamo stalno otvoren konkurs za pedijatre,
za pulmologa, tih ljudi nema, a prvi specijalizanti se vraćaju sa
specijalizacije u drugoj polovini naredne godine – navodi direktor.
Kontaktirali smo i kantonalnog ministra zdravstva Harisa Vranića koji nam je kratko odgovorio kako je upoznat sa problemom nedovoljnog broja pedijatara koji seže unazad više od 10 godina.
– Upoznat sam sa nedostatkom medicinskog kadra u svim JZU, pa tako i u
JU DZ Sarajevo. I to traje također duže od deceniju i pol. Samo u
vrijeme mog mandata, za 18 mjeseci mi smo u JU DZ zaposlili preko 60
mladih ljekara, i više desetina srednjeg medicinskog osoblja. Dakle,
radimo i za one protekle deceniju i pol. I dalje ćemo tako nastaviti –
istakao je ministar.