Automobili koji su se tokom nedavnih poplava u Kantonu Sarajevo našli pod vodom, barem i djelimično, moraju biti pregledani u servisu kako bi se utvrdila šteta koja je tom prilikom nastala, a prema riječima Almira Cere, rukovodioca Razvojnog i trening-centra BIHAMK-a, dio tih vozila više nije upotrebljiv.
– Kada dođe do poplave, prvenstveno treba utvrditi koliki je nivo same vode, odnosno koliko je vozilo utopljeno u vodu. Ako je do centralnog dijela točka vozilo poplavljeno, možemo smatrati da to vozilo neće imati neke, možda čak i nikakve štete jer su svi vitalni sistemi i komponente u suštini bili iznad vode – kazao je Cero, objasnivši da u tom slučaju na automobilu ne bi trebalo biti većih kvarova, osim možda na kočionom sistemu, konkretno na direktnim izvršnim elementima, disk-pločicama i slično.
Druga stvar koja je bitna je i vrijeme koliko se vozilo nalazilo u vodi.
– Da li je bilo dan ili sedam dana, ne manifestuje se isto. Vrlo poželjno je, ukoliko se može, što prije isključiti, deaktivirati stalni izvor napajanja, to jest startnu baterija ili akumulator. To su neki počeci.
Ne paliti vozilo
Nakon svega toga potrebno je izvući vozilo iz vode tako da se ono ni pod kojim uvjetima ne pali, nego da se isključivo izvuče vučnim vozilom.
– Nakon toga vozilo je potrebno prevući u servis gdje bi se trebalo ustanoviti do kojeg nivoa je bila voda. Ako je potopljen motor kao pogonska jedinica u vozilu, njega će biti potrebno rastaviti u potpunosti jer je u 90 posto slučajeva voda ušla unutra. Pogotovo ako se upali motor, on se može trajno oštetiti.
– Jako je bitno da se motor koji je bio uronjen u vodi ni u kojem slučaju ne pali, znači ne pokreće. Bez obzira na to što neko misli da jeste ili nije ušla voda, izuzev ako nije neko dovoljno stručan da može ocijeniti da li može da upali vozilo. Ako je motor bio u vodi, ni pod koju cijenu ga ne treba paliti – naglasio je.
Drugim riječima, objasnio je, ako je prilikom zaključenja police kasko osiguranja vozila naveden rizik poplave i plaćena odgovarajuća premija za ovaj rizik, onda bi i šteta nastala od poplave trebala biti pokrivena, u skladu sa uvjetima osiguravajuće kuće sa kojom je osiguranik zaključio policu osiguranja.
– Nije neuobičajeno da osiguravajuće kuće u svojoj ponudi imaju različite kombinacije rizika kroz tzv. prodajne pakete, pa se tako i poplava, odnosno bujica i visoka voda, mogu naći u tim kombinacijama među rizicima koji su pokriveni.
Najbitnije je da osiguranik prilikom zaključenja bilo koje police osiguranja, zna šta kupuje.
– Odnosno da izvrši uvid u uvjete osiguranja i rizike koji su pokriveni tom policom i ukoliko neki od rizika ili opasnosti eventualno nisu uključeni, onda može intervenirati i uz plaćanje odgovarajuće premije osiguranja dobiti policu kakva mu odgovara – zaključio je.
Nakon proglašenja stanja prirodne nesreće, Općina Ilidža izdala je obavještenje za građane da Službi civilne zaštite, odnosno Općinskoj komisiji za procjenu šteta mogu prijaviti štetu koja im je pričinjena tokom poplava.
Međutim, u prijavnom obrascu vozila nisu navedena tako da je ostalo nejasno da li će i ta vrsta štete i pod kojim uvjetima građanima biti nadoknađena. Međutim, kako saznajemo u Općini Ilidža, građani su, ipak, prijavljivali da su im vozila stradala u poplavama.