Pad Viktora Orbana sa vlasti nakon decenijske dominacije predstavlja značajnu prekretnicu ne samo za Mađarsku, već i za političku arhitekturu Zapadnog Balkana. Kao jedan od rijetkih otvorenih saveznika Milorada Dodika i Aleksandra Vučića unutar Evropske unije, Orban je godinama služio kao diplomatski štit i kanal uticaja za njihove politike u Briselu.
U analizi za portal BUKA, politički analitičari Velizar Antić i Ivana Marić ispituju posljedice ovog političkog preokreta. Dok Antić naglašava da će gubitak mađarske podrške primarno oslabiti spoljnopolitičku poziciju lidera u Republici Srpskoj i Srbiji, ali ne nužno i njihovu unutrašnju snagu, Marić ističe dublji simbolički značaj: pobjeda mađarske opozicije šalje jasnu poruku da su čak i najčvršći autokratski režimi zamjenjivi. Od prestanka blokada unutar EU do sužavanja prostora za nacionalističku retoriku u regionu, sagovornici analiziraju da li će “mađarski scenario” poslužiti kao inspiracija za promjene u BiH i Srbiji ili će institucije nastaviti putem koji je već zacrtan.
Velizar Antić, politički analitičar, kaže da je Milorad Dodik izgubio veliki oslonac i prijatelja, a samim tim i određeni uticaj koji je preko Orbana do sada imao, a koji u budućnosti neće imati.
“Sa te tačke gledišta pozicija Milorada Dodika je u svakom slučaju pretrpela udarac padom Orbana sa vlasti. Međutim, ne verujem da će pad Orbana značajnije uticati na gubitak podrške Miloradu Dodiku u unutrašnjoj politici i kod njegovog biračkog tela. Dakle, izgubio je deo uticaja koji je preko Orbana do sada imao u spoljnoj politici, ali to neće značajnije uticati na njegovu unutrašnju snagu. Gotovo identična situacija je i sa Aleksandrom Vučićem i njegovom gubitku zbog pada Orbana sa vlasti”, rekao je za BUKU Antić.
On smatra da će najveće i najznačajnije sile u EU nastaviti sa svojom politikom kako prema Miloradu Dodiku tako i prema BiH ukupno i nisam siguran da će promena vlasti u Mađarskoj bilo šta promeniti.
“Pre svega, jer Mađarska ionako nije bila preterano jaka i značajna država unutar EU koja značajnije utiče na bitne odluke Unije. Takođe, mislim da će i nova vlast u Mađarskoj nastaviti sa politikom podrške ovom regionu za što brži ulazak u EU. I to, pre svega, jer je samoj Mađarskoj u velikom interesu da joj južni susedi, uključujući i BiH, budu deo Unije”, pojašnjava Antić.
Presudila unutrašnja politika
Napominje da su Dodik, ali i Vučić, imali u Orbanu prijatelja i nekog ko je zastupao i njihove interese u samoj EU.
“Sa njegovim padom sa vlasti ovaj kanal uticaja se gasi i sigurno je i njihova pozicija oslabljenija bez Orbana i otvorene podrške Mađarske. Međutim, ponavljam da ni Orban ni Mađarska nisu najznačajnije države EU i da nemaju neku prsudnu ulogu u kreiranju ukupnih politika unutar ovog saveza. Tako da se ništa značajnije neće desiti u pogledu odnosa EU kako prema Republici Srpskoj, BiH ili Srbiji”, kaže Antić.
Anatić dodaje da su izbore u Mađarskoj, prije svega, presudila pitanja koja su se odnosila na unutrašnju politiku i probleme.
“Ogromna korupcija i pad standarda stanovništva uz ogromno bogaćenje povlašćenih tajkuna je presudilo da narod masovno kazni politiku Viktora Orbana. Mnogo više su ova pitanja uticala na opredeljenje birača od pitanja vezanih za spoljnu politiku. Međutim, što se tiče pitanja vezanih za spoljnu politiku možemo reći da je pobedu odnela EU sa jedne u odnosu na SAD i Rusiju sa druge strane koje su podržavale Orbana. Sa te tačke gledišta možemo očekivati da će nova vlast u Mađarskoj svoju spoljnu politiku više usklađivati sa EU a manje sa SAD ili Rusijom. U odnosu na Republiku Srpsku možemo reći da su vlast i Milorad Dodik izgubili svog vernoga saveznika. Međutim, ne verujem da će narod u Republici Srpskoj trpiti određene posledice zbog pada Orbana. Čak naprotiv, mislim da ćemo imati nastavak iste politike što se tiče našeg regiona u kontekstu podrške zemljama regiona na putu ulaska u EU”, kaže Antić.
Narod može da trpi do određenog momenta
Izbori u Mađarskoj nam, prema Antiću, pokazuju da narod može da trpi i lošu i korumpiranu vlast do određenog momenta kada shvati da joj takva vlast mnogo više donosi problema nego pozitivnih stvari.
“Kada dođe do tog trenutka ne postoji sistem manipulacije ili medijske blokade koji može da promeni odluku naroda da korumpirani režim pošalje u istoriju i da šansu drugim političkim akterima. Mislim da se i naše društvo u Republici Srpskoj nalazi u prilično sličnoj situaciji kao što je bio slučaj sa Mađarskom. Imamo vlast koja vlada već pune dve decenije, korupcija je na jako visokom nivou, medijske slobode se svakodnevno uništavaju i umanjuju, standard građana je jako loš dok se pojedinci povezani sa vlastima bogate sve više. Mislim da su sličnosti sa režimima i više nego jasne, samo je pitanje koliko je naš narod spreman i hrabar da odlučnije krene u promene režima”, ističe naš sagovornik.
On dodaje da su pad vlasti u Mađarskoj, ali isto tako i u Crnoj Gori prije nekoliko godina, gdje su na vlasti imali korumpirane političare jako dobri primjeri da i nakon pada dugogodišnjih vladara država ostaje da funkcioniše sa svojim institucijama.
“Mislim da je to najveći problem kod naših građana, da u određenom smislu imaju strah od pada vlasti jer tu vlast vezuju za državu i institucije. Naravno, ovakav narativ se i podgreva i podstiče od strane vlasti koji svoju sudbinu vezuju za sudbine država kojima vladaju. I onda imamo situacije da je narod isprepadan da ukoliko jedna vlast padne može doći i do problema sa samim državama i njenim institucijama. Što je daleko od istine i realnosti. Naravno da se i nakon pada bilo koje vlasti države nastavljaju sa postojanjem a institucije i dalje rade svoj posao. U ovom kontekstu iskustva kako Crne Gore, tako i Mađarske su i više nego pozitivna za razbijanje zabluda i straha kod samog naroda od promene vlasti”, kaže Antić.
Pad Orbana posebno će pogoditi Milorada Dodika
Ivana Marić, politička analitičarka, smatra da će odlazak Viktora Orbana će sigurno imati veliki uticaj, ne samo na situaciju u Bosni i Hercegovini, već i u Evropskoj uniji.
“Posebno će to pogoditi Milorada Dodika, koji je u njemu imao praktično jedinog lidera iz EU koji je otvoreno podržavao njegovu politiku. Koliko mu je ta podrška značila pokazuje i njegova reakcija na ovu vijest, kao i činjenica da nije mogao sakriti razočarenje niti čak kurtoazno čestitati pobjedniku. Osim Dodika, promjena vlasti u Mađarskoj će pogoditi i Aleksandra Vučića, koji je često mogao računati na Orbanovu podršku, čak i u situacijama kada bi bio pod pritiskom drugih evropskih aktera zbog načina upravljanja državom”, rekla je za BUKU Marić.
Dodaje da ova bliskost ne iznenađuje, s obzirom na sličnosti u njihovim stilovima vladanja, koji se često opisuju kao autokratski, kao i zbog brojnih korupcijskih afera s kojima ih dovode u vezu, a ostatak regije će, u tom smislu, imati jednog provokatora manje.
“Orban je od Mađarske napravio svojevrsni izolirani otok unutar Evropske unije. Zbog njegovih politika dolazilo je do uskraćivanja fondova, ali i slabljenja diplomatskih odnosa i saradnje. Također, način odlučivanja u EU, koji u velikoj mjeri zahtijeva saglasnost svih članica, značio je da su brojne odluke koje bi koristile cijeloj EU i njenim građanima bile blokirane ili usporene. Nama u Bosni i Hercegovini je ta situacija vrlo bliska, jer se i naši političari često ponašaju na sličan način i zbog ličnih interesa opstruiraju napredak cijelog društva. Promjena vlasti u Mađarskoj može imati pozitivan efekt i na BiH, ne samo zbog gubitka Orbanove podrške Dodiku, već i zato što će EU moći efikasnije funkcionirati bez stalnih blokada i opstrukcija. To će se odraziti i na njen daljnji razvoj, ali i na sposobnost donošenja brzih i efikasnih odluka u kontekstu globalnih kriza, sigurnosnih izazova i brojnih žarišta koja zahtijevaju odlučnu reakciju, a ne političke blokade”, kaže naša sagovornica.
Ljudi su plakali, grlili se…
Ona napominje da će slabljenje Orbanove političke mreže u regionu dovesti do manje podrše Miloradu Dodiku od strane EU.
“Na prste jedne ruke mogu se nabrojati lideri država koji imaju bilo kakav odnos s Miloradom Dodikom, a posebno oni koji ga otvoreno podržavaju. Gubitak Orbana za njega predstavlja ozbiljan politički udarac, jer mu je bilo znatno lakše uvjeravati građane da ima međunarodnu podršku kada iza sebe ima barem jednog lidera iz Evropske unije. Orbanovi saradnici su bili prisutni na gotovo svim većim okupljanjima SNSD-a i vlasti u Republici Srpskoj, što je korišteno kao argument da Dodik ima podršku iz EU. Bez toga, prostor za takav politički narativ bit će značajno sužen”, rekla je za BUKU Marić.
Ona je rekla da je bilo vrlo upečatljivo gledati građane Mađarske koji su izašli na ulice kako bi proslavili poraz Orbana nakon 16 godina vladavine.
“Ljudi su plakali, grlili se, slavili i organizovali vatromete, što nije uobičajen način obilježavanja promjene vlasti u stabilnim demokratijama, gdje takvi procesi prolaze bez velikih emotivnih reakcija. Upravo to pokazuje koliko su građani bili nezadovoljni njegovom vladavinom. Za Bosnu i Hercegovinu ovo može imati pozitivan utjecaj, jer će Dodik imati jednog važnog partnera manje za svoju, kako mnogi ocjenjuju, retrogradnu i destabilizirajuću politiku. To se ne odnosi samo na širenje nacionalnih tenzija, već i na ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj, kao i na njen međunarodni položaj, koji je već opterećen određenim sankcijama i političkom izolacijom”, ističe Marić.
Ključna lekcija iz Orbanovog slučaja, prema Ivani Marić, mogla bi se sažeti u jednoj rečenici: “možeš kako hoćeš, ali ne možeš dokle hoćeš”.
“I Orban je vjerovatno smatrao da će moći vladati neograničeno dugo, ali ga je na kraju sustigla politička realnost. Za opoziciju je lekcija drugačija – dugotrajnost vlasti često nije rezultat snage vlasti, već slabosti i razjedinjenosti opozicije. Orban je toliko dugo ostao na vlasti ne samo zbog vlastitih kapaciteta, već i zbog neefikasne opozicije. Na kraju ga nije smijenila tradicionalna opozicija, već politički akter koji je relativno nedavno izašao iz njegovog vlastitog političkog okruženja i uspio mobilizirati birače. Pobjeda je posebno značajna jer je Magyarova Tisza osvojila čak dvotrećinsku većinu u parlamentu”, pojašnjava naša sagovornica.
Na kraju Marić kaže da ova pobjeda u Mađarskoj ima značajan simbolički i politički efekt i može poslužiti kao dodatni podsticaj društvima u regionu da se aktivnije suprotstave korupciji i dugotrajnoj autokratskoj vladavini.
“To se posebno odnosi na Srbiju, ali i na Bosnu i Hercegovinu, gdje bi ovakav razvoj događaja mogao ojačati opozicione aktere i vratiti određeni nivo nade građanima da su promjene moguće.
U Bosni i Hercegovini već na izborima u oktobru postoji prilika da se vidi da li će građani iskoristiti taj potencijal. Iskustvo Mađarske može poslužiti kao podsjetnik da promjene jesu moguće, čak i nakon dugog perioda dominacije jedne političke opcije, ali da za to ipak postoji jasna odgovornost birača”, zaključuje Marić.