Kako se slavi u proljeće, a to godišnje doba je simbol ponovnog stvaranja, svrha Vaskrsa je da podari hrabrost i nadu za još jednu godinu…
Ovaj praznik se proslavlja i u krugu porodice uz tradicionalnu trpezu i tucanje prethodno pripremljenih šarenih jaja, što donosi posebnu radost najmlađima. Inače, šareno jaje predstavlja rađanja novog života, kao što pile izlazi iz ljuske, tako je i Isus izašao iz svog groba. Tada se ukazao Majci Božijoj i apostolima, koji su ga oplakivali i obratio im se riječima: “Mir svima”.
Vjernci njeguju mnogobrojne uskršnje običaje – od uskršnjih krijesova (vatri), procesija s pokorničkim karakterom na Veliki petak, do ukrašavanja jaja te darivanja hljebom i pisanicama (obojenim jajima) uz uskršnja veselja i igre. Bogatstvo običaja i njihova isprepletenost među različitim kulturama daje cijelom tom obredu još jednu sasvim posebnu notu. Na Vaskrs je običaj da se hrana nosi na blagoslov i ukrasi sto za ukućane. Pisanice (jaja) se poklanjaju, a u nekim se krajevima pale krijesovi.
Vaskršnje slavlje se završava Bijelom nedjeljom – prva nedjelja poslije Uskrsa, a naziv joj je povezan uz odjeću koju bi trebalo nositi.
Najčešći uskršnji simboli su bojena jaja, uskršnja korpa i uskršnji zec, koji je ujedno i najomiljeniji.
Vaskrs se obilježava tri dana. Veliki petak (jedini dan kad u hrišćanskim crkavam nema službe), Velika subota i Vaskrs.
Vaskrs je praznik koji se najviše raspoznaje po crvenom jajetu. Jaje se smatra univerzalnim simbolom početka nečega jer iz njega nastaje život. Kod Srba postiji bezbroj vjerovanja i običaja u kojima jaje ima životnu ulogu. Ono se stavlja u prvu brazdu, u žito prilkom sijanja, jaje je odbrana od uroka i čuva se čitavu godinu kao čuvar kuće. Prvo ofarbano jaje se zove strašnik i ono se čuva čitave godine.