Hapšenje bivšeg čelnika njemačke Savezne obavještajne službe (BND) Augusta Haninga (August Hanning) zbog sumnje na špijunažu i pokušaj veleizdaje dodatno je uzdrmalo njemačku spoljnu obavještajnu službu — i to upravo u trenutku kada Berlin priprema opsežnu reformu kojom bi joj dao znatno veća operativna ovlašćenja.
Slučaj je otvorio nova teška pitanja o bezbjednosti povjerljivih podataka, odnosima bivših obavještajnih zvaničnika sa privatnim sektorom, ali i sposobnosti službe da odgovori na sve agresivnije prijetnje iz Rusije.
Katastrofalan tajming za Berlin
Tajming ovog skandala katastrofalan je za njemačke vlasti. Berlin pošto-poto želi da proširi ovlašćenja BND-a kako bi se suprotstavio prijetnjama iz Moskve, nakon što je Njemačka optužila Rusiju da je poslala naoružani dron na aerodrom u Lajpcigu. Zapadni bezbjednosni zvaničnici ističu da je taj neuspjeli napad samo dio šireg hibridnog rata koji Moskva sve otvorenije vodi protiv Evrope.
„U svijetu obavještajnih službi ovo je jedan od najgorih mogućih scenarija“, rekao je za Wall Street Journal Roderih Kizeveter (Roderich Kiesewetter), poslanik CDU-a i bivši član parlamentarnog odbora za nadzor obavještajnih službi. „Službe moraju imati povjerenje birača i partnera. To se sada mora hitno ponovo izgraditi.“
Šta predviđa sporna reforma BND-a?
Predloženi zakon, koji čeka odobrenje parlamenta, dao bi BND-u mogućnost da uzvrati u slučaju kibernetičkih napada, agresivnije prikuplja informacije u inostranstvu, te primijeni silu radi zaštite svojih objekata i infrastrukture u Njemačkoj od prijetnji poput dronova.
To bi predstavljalo prekretnicu za službu čija su ovlašćenja trenutno znatno uža od američkih, francuskih, britanskih ili izraelskih kolega. BND trenutno može samo da prikuplja informacije — nema pravo na vođenje tajnih operacija, kibernetičko ratovanje, sabotaže ili hapšenja.
Međutim, hapšenje Haninga dalo je snažan argument skepticima u njemačkoj vladi, pa je vrlo vjerovatno da će prijedlog zakona pretrpjeti drastične izmjene prije usvajanja.
„Rusija nas drži na nišanu“
Tužioci sumnjaju da je Haning, koji je bio na čelu BND-a od 1998. do 2005. godine, više od decenije nakon odlaska iz državne službe koristio nezakonito pribavljene povjerljive informacije kako bi zarađivao u privatnom sektoru kroz svoju konsultantsku firmu osnovanu 2010. godine. Haning i njegov navodni saradnik prebačeni su u pritvor odlukom Saveznog suda pravde.
„Rusija nas drži na nišanu. Ako bivši visoki obavještajni zvaničnici mogu bez ograničenja nuditi usluge vlastitih konsultantskih firmi, to otvara potencijalna vrata našim neprijateljima za pokušaj prodora“, upozorio je Konstantin fon Noc (Konstantin von Notz), poslanik Zelenih.
Serija propusta i skandala
BND već godinama prate kontroverze. Tokom Hladnog rata služba je imala visok ugled, dok je u sklopu čuvene operacije Rubikon (u saradnji sa CIA) uspjela da dešifruje tajne komunikacije više od 100 vlada. Međutim, nakon raspada Sovjetskog Saveza, BND se teško prilagođavao novim vremenima.
Među najvećim obavještajnim propustima izdvajaju se:
- Ubitstvo u Berlinu (2019): Kada je u središtu Berlina ubijen čečenski aktivista, analitičari BND-a isprva nisu vjerovali da iza ubitstva stoji Moskva.
- Invazija na Ukrajinu (2022): BND nije uspio da predvidi početak napada. Kada je invazija počela u februaru 2022, tadašnji predsjednik BND-a Bruno Kal (Bruno Kahl) zatekao se u Kijevu, odakle je hitno evakuisan drumskim putem.
- Slučajevi špijunaže: Krajem 2022. godine uhapšen je visoki službenik BND-a zbog sumnje da je Rusiji odavao povjerljive podatke o Ukrajini, dok je 2016. jedan službenik osuđen zbog prodaje podataka SAD-u i ponude da špijunira za Rusiju.
Aktuelni predsjednik BND-a Martin Jeger (Martin Jäger) sada se suočava sa ogromnim izazovom. Pred njim je zadatak da intenzivnom „obavještajnom diplomatijom“ ubijedi zapadne saveznike da Njemačka i dalje drži svoju službu pod čvrstom kontrolom.