U prilici smo da dobijemo većinu rezultata nakon izbora. Čestitam
svima koji su osigurali mandate na svim nivoima vlasti. Zahvaljujem se i
onima koji nisu uspjeli, zato što je sastavni dio demokratije u
slučajevima kada neko pobijedi a s druge strane neko i izgubi.
I želim da poručim svima da iskoriste svoje četiri godine pametno i u duhu uzajamne saradnje za dobro svih ljudi u ovoj zemlji. Isto tako želim izraziti zabrinutost zbog
zbivanja u kojima neki nisu bili u stanju prihvatiti rezultate, želim
da se to shvati u svim dijelovima zemlje, u svim entitetima.
U zdravim demokratijama rezultate potvrđuje nezavisna komisija, a ne politička stranka. CIK organizira izbore, prebrojava glasove i na kraju objavljuje rezultate. Diskreciono pravo CIK-a je da istraži slučajeve ukoliko se pojave određene izborne nepravilnosti – rekao je Šmit
Pružio je nedvosmislenu podršku Centralnoj izbornoj komisiji u izvršavanju njihovog ključnog mandata.
– Ne bi trebalo biti prijetnji usmjerenih prema članovima CIK-a.
Potičem rad tužilaštava i sudija u nastojanju da pravdu privedu i da
istraže slučajeve onih koji su uradili određene nepravilnosti. Posao
političkih stranaka nije da samo kritikuju CIK, oni imaju pravo da
saslušaju njihove stvarne rezultate, i najvažniji posao je pružanje
podrške u brzom formiranju vlasti na osnovu rezultata izbornih – dodao
je Šmit.
Naglasio je da je potrebno da BiH preuzme nekoliko reformi kako bi napredovala na svom putu ka EU.
–
U tom smislu glavni zadatak predstavlja rješavanje statusa državne
imovine bivše države Jugoslavije. Do sada sam bio u prilici da vidim da
je BiH jedina bivša država iz Jugoslavije koja nije riješila ovo važno
pitanje.
– Na osnovu odluka mog prethodnika državna imovina se nalazi pod
zabranom raspolaganja koja traje već 17 godina pri čemu se očekuje
prihvatljivo rješenje državnog parlamenta, a svi relevantni akteri su se
složili da se ovo pitanje mora rješavati na saveznom nivou kao što je
istako i u Ustavni sud. Ništa od toga se nije dogodilo, podstičem
državne i entitetske organe vlasti da uzajamno sarađuju na ovim
pitanjima i to još prošle godine, ali sve je bilo uzalud. Razočaravajuće
je biti svjedokom takve inertnosti. Ali ja nisam ovdje da budem
razočaran nego da radim – rekao je Šmit.
Dodao je da je njegov stav ovom pitanju poznat te da se može vidjeti na stranicama OHR-a.
–
Parlament BiH mora konačno usvojiti zakon na državnom nivou koji se
tiče državne imovine. Da budem sasvim jasan, ovdje se ne radi o nekim
poslovima iza kulisa kao što neki nastoje to da imputiraju. Radi se
jednostavno o tome da političari konačno moraju da se pokrenu i da rade
svoj posao u okviru državnih institucija. Obećavam da ćemo raditi na
održivom, prihvatljivom rješenju, ništa manje niti ništa više od toga.
Visoki predstavnik se osvrnuo i na odluku koju je donio na dan izbora, odnosno 2. oktobra.
–
Odluke su se morale donijeti i o njima je moralo biti govora. I moram
reći da sam isto tako nezadovoljan vezano za razvoj takvih događaja.
Bilo bi zapravo bolje da su se političari angažirali u iskrenom dijalogu
kako bi BiH pokrenuli naprijed za dobrobit svih građana.
Tu se zapravo nije radilo o tome da li bi se nešto tako odvijalo u Neumu, Sarajevu, Tuzli ili na bilo kojoj drugoj lokaciji.
Moram naglasiti da svi rezultati ovih diskusija nisu doveli do
odgovarajućeg ishoda, zapravo bili su nula. Nije bilo čak ni spremnosti
da se dogovore oko prvog koraka, a to je bilo finansiranje izbora.
Umjesto toga mora sam intervenirati da bi građani mogli izaći na izbore
2. oktobra.
Evropski standardi moraju postati norma u BihH.
Ljudska i građanska prava moraju biti zajamčena za sve građane. Ovo
dakle kao poruku ne upućujem samo političkim strankama, nego i svim
pojedincima u ovoj državi. Želim da se obratim onima koji žive i rade u
ovoj zemlji – naveo je Šmit.
Zapravo ovdje se radi i govorimo o diskriminaciji protiv pojedinaca.
Tu se ne radi o etničkoj strukturi, ovog ili onog etničkog naroda. Tu
se radi o diskriminaciji u kojoj ne možemo praviti razliku i reći neko
je Srbin, Hrvat, Bošnjak ili Ostali. Svi građani BiH zaslužuju da se
suprotstavimo takvim vrstama diskriminacije.
Svi građani imaju ista prava i ja ću u naknadnom dijelu svog rada da se pobrinem da to bude osigurano.
Šta se sada odvija nakon što se ove odluke upute parlamentima i
kada se oni počnu pitati šta učiniti sa ovim odlukama. Ja ću im reći šta
je potrebno učiniti. Potrebno je u konačnici se pobrinuti za
ostvarivanje svih ljudskih prava iz predmeta Sejdić – Finci i ostali. Ja
sam se pobrinuo za funkcionalnost Federacije. Nove sudije Ustavnog Suda
FBIH su imenovane nakon što smo to čekali tri godine. Čisto da vam
navedem to kao jedan od primjera – rekao je Šmit.
Istakao je da je iznenađen da nije mnogo toga čuo o tome.
–
Dakle ja ovdje nisam napravio revoluciju nego sam jednostavno išao na
to da slijedim ono što je bilo zacrtano odlukama Ustavnog suda. Realizirao
sam jednu od opcija po kojoj se ljudi ne razlikuju kojoj etničkoj grupi
pripadaju. Omogućava im se da preuzmu zakonsku inicijativu kako bi
takvo pitanje podnijeli Parlamentu.
Uslijedili su razumni i
racionalni komentari koji su išli linijom da kažu, „da, učinimo si to
za Federaciju, ali šta je sa RS i državom“. Priznajem, trebamo da radimo
na tom pitanju, ali u ovom trenutku sam sagledao funkcionalnost same
Federacije.
Moj recept za to je uzeti učešće svih građana. I ponekad čovjek
može konstatovati da ljudi previše pričaju jedan o drugom umjesto da
pričaju više jedni sa drugima. U tom pogledu sam već poduzeo određene
aktivnosti uspostavljanja serije komunikacija, ali koje se ne započinju u
palačama. Nego umjesto toga komunikacije kroz razgovor sa mladim
ljudima i u protekle dvije sedmice sam ohrabren podrškom onih koji su mi
iskazali da je to ispravan način djelovanja.
I započet ću sa jednom izjavom za koju se može reći da je izjava filozofa, ali da može doći i od mlade osobe koja živi u BiH.
–
“Da bi se sloboda omogućila čovječanstvu, mora im se omogućiti da
pričaju jedni s drugima“ citirao je Šmit filozofa Karla Jaspersa, javlja AVAZ