U jesen 2013. godine za građane Sarajeva u Općoj bolnici
“Prim. dr. Abdulah Nakaš” organizovani su besplatni pregledi srca i testiranje
na Alzheimerovu bolest. Ove promotivne akcije su osmislili direktorica Opće
bolnice Sebija Izetbegović i Emir Talirević, vlasnik privatne zdravstvene
ustanove “Moja Klinika”. Bio je to uvod u zajedničke poslove koje će dvoje
direktora sklopiti.
I nisu gubili vrijeme
Nakon dolaska Izetbegović na mjesto direktorice 2013. godine
Opća bolnica je ostala bez doktora patologije. U augustu naredne godine
Izetbegović je patohistološke poslove povjerila Talirevićevoj “Mojoj Klinici”,
uz višestruku cijenu usluga koje su plaćene iz bolničkog budžeta.
Talirević kaže
da mu dugogodišnje poznanstvo sa direktoricom Opće bolnice nije pomoglo u
sklapanju posla.
„Profesorica i ja se jako dobro poznajemo. Ona je vrhunska
menadžerica. Međutim, upravo radi toga mi smo pravili jako velike finansijske
ustupke Opštoj bolnici”, kazao je Talirević novinarima Centra za istraživačko
novinarstvo (CIN).
Podaci do kojih su došli novinari CIN-a pokazuju drugačije.
Prije saradnje sa Talirevićem Patohistologija je Opću bolnicu godišnje koštala
u prosjeku oko 168.000 KM. Nakon sklapanja ugovora sa „Mojom Klinikom“ iste
usluge su Bolnicu koštale prosječno 550 hiljada maraka godišnje.
Izetbegović nije pristala razgovarati sa novinarima CIN-a.
Stvaranje i gašenje Patologije
Prethodna uprava Bolnice na čelu sa direktorom dr. Bakirom
Nakašem razvijala je tim patologa od iskusnih ljekara na zalasku karijere do
mladih koji su tek specijalizirali ovu oblast. U vrijeme kada je Izetbegović
došla na čelo Bolnice u martu 2013. godine Odjel patologije je imao tri ljekara
i pet tehničara. Ljekarski tim činili su: Amina Ahmović, specijalizantica,
Ivana Tomić-Ćuk, doktorica u penziji angažovana po ugovoru o djelu, te Zrinka
Vidović koja je ubrzo potom preminula. Na oko tri i po hiljade uzoraka godišnje
radili su analize promjena na tkivima i organima pacijenata. Od kvaliteta ove
usluge značajno ovisi dalje liječenje, naročito pacijenata oboljelih od
karcinoma.
Kao penzionerka doktorica Tomić-Ćuk nije mogla zasnovati
stalni radni odnos pa je svakog mjeseca potpisivala ugovor o djelu. Kada joj je
u junu 2013. godine istekao ugovor, direktorica Izetbegović joj nije ponudila
novi. “Samo sam dobila to da je prekinut ugovor”, kaže Tomić-Ćuk.
Ona tvrdi da joj nije objašnjeno zbog čega dalje neće
raditi. Direktorica Izetbegović je obavijestila Zavod zdravstvenog osiguranja
Kantona Sarajevo (ZZOKS) da je sklapanje ugovora o djelu protivno odlukama
Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo te da Odjel patologije ima samo jednog
doktora koji je na specijalizaciji.
U julu 2013. godine doktorica Ahmović je završila
specijalizaciju. Prema ugovoru koji je ranije potpisala sa Nakašem, Ahmović je
bila obavezna raditi u Općoj bolnici četiri godine nakon završetka
specijalizacije, ali je u augustu 2013. potpisala novi četverogodišnji ugovor
sa direktoricom Izetbegović.
Međutim, samo četiri mjeseca kasnije Ahmović je zatražila od
direktorice da sporazumno raskinu ugovor. Izetbegović se odrekla ulaganja
Bolnice u specijalizaciju ove doktorice i prihvatila njezin otkaz. Tako je
Bolnica ostala bez patologa.
Doktorica Ahmović je odbila razgovarati sa novinarima CIN-a.
„Ma, nema govora, bilo kakav komentar na tu temu”, kazala je Ahmović.
Istog mjeseca kada je Ahmović napustila Opću bolnicu
Izetbegović je odlučila da dio Bolnice iznajmi Talirevićevoj poliklinici.
Ugovor o najmu 754,5 kvadrata potpisan je u martu 2014.
godine. „Moja Klinika“ se obavezala da će Općoj bolnici plaćati godišnju
zakupninu od 127.118 KM te troškove režija.
Prostor je trebalo obnoviti pa su Opća bolnica i „Moja
Klinika“ dogovorile da to urade zajedno. Bolnica je uložila skoro 63.000 KM. U
dokumentaciji koja je dostavljena CIN-u nije naveden iznos koji je uložila
„Moja Klinika“.
Talirević kaže da je taj aranžman bio nepovoljan za njega i
da mu je isplativije bilo da je kliniku otvorio na nekom drugom mjestu.
„Ali smo namjerno htjeli, prvo, da napravimo nešto da ostane
i iza nas ukoliko budemo odlazili odavde“, kaže Talirević.
Pet mjeseci nakon što je doktorica Ahmović otišla, Bolnica
je raspisala konkurs za upošljavanje dva doktora patologa na koji se niko nije
prijavio. Zbog nedostatka doktora Zavod je Bolnici odobrio posebna sredstva za
nabavku usluga patohistologije. Bolnica je tako pored redovnog budžeta u 2014.
godini za patohistološke usluge dobila dodatnih 820.000 KM.
Bivši direktor Bakir Nakaš kaže da u njegovom mandatu
Bolnica nikada od Zavoda nije dobijala dodatni novac za Patologiju.
„Ja za čitav period, od kad sam razvijao Patologiju dok
nisam otišao u mirovinu, ni feninga nisam dobio za Patologiju, nego sam to iz
redovnog budžeta sve finansirao”, kaže Nakaš.
Talireviću ovo nije bio prvi posao sa javnim bolnicama u
Sarajevu. Patohistološke analize njegova klinika je prethodno radila za
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u vrijeme direktorskog mandata
Farisa Gavrankapetanovića. Nakon što je 2012. godine imenovan za direktora
ZZOKS Gavrankapetanović je raspisao tender za pružanje usluga patohistologije u
kojem je bilo navedeno da pravo učešća imaju isključivo privatne zdravstvene
ustanove. Talirevićeva „Moja Klinika“, kao jedina privatna ustanova koja se u
to vrijeme bavila ovim poslom, je za patohistološke usluge za tri godine od
Zavoda naplatila skoro 1,8 miliona KM.
Podstanar na tenderu
Sa dodatnim novcem Opća bolnica je krenula u raspisivanje
javnog poziva za usluge patohistologije. Prvi javni poziv koji je direktorica
Izetbegović raspisala u maju 2014. godine bio je vrijedan 600.000 KM. Jedna od
tri klinike koja se javila na ovaj poziv bila je „Moja Klinika“ koja je i
ponudila najnižu cijenu za tražene usluge. Ponude preostale dvije klinike nisu
prihvaćene jer nisu dostavile potrebnu dokumentaciju.
Ipak, ovaj posao nije dodijeljen Talirevićevoj klinici. Zbog
nedovoljno pristiglih ponuda tender je poništen. Nakon što je poziv ponovo
raspisan, ponudu je dostavila samo „Moja Klinika“.
Dan prije nego što će Talirević dostaviti svoju ponudu,
njegova poliklinika i Opća bolnica organizovale su druženje svojih uposlenika.
Direktori ove dvije ustanove su, uz zakusku, najavili još uspješniju saradnju.
Šest dana kasnije Izetbegović je posao patohistologije,
vrijedan 513.000 KM, dodijelila Talireviću. U aprilu 2015. godine potpisala je
novi ugovor sa „Mojom Klinikom“. Za ovaj posao nije raspisan javni poziv, već
je Izetbegović, pregovarajući sa Talirevićem, dogovorila da će mu za četiri
mjeseca platiti 170.000 KM.
Novi tender za 2015. godinu raspisan je u junu. Ponudu je i
tada dostavila samo Talirevićeva poliklinika i dobila posao vrijedan 430.000
KM. Prema ovom ugovoru, „Moja Klinika“ je za Opću bolnicu trebala raditi do
kraja marta 2016. godine.
Izetbegović nije na mjestu direktorice dočekala istek
ugovora. Ona je početkom 2016. godine imenovana za generalnu direktoricu
KCUS-a.
Nova uprava Opće bolnice je u februaru 2016. godine
raspisala tender za patohistološke usluge na koji je osim Talirevića ponudu
dostavio i Medicinski fakultet iz Sarajeva. Ponuda Fakulteta bila je jeftinija
za 94.215 KM. Iako je najniža cijena bila kriterij za dodjelu posla,
Medicinskom fakultetu ugovor nije dodijeljen. Tender je poništen zbog „razloga
koji su izvan kontrole ugovornog organa“. Bolnica nije detaljno obrazložila
koji su to razlozi.
Na odluku o poništenju tendera žalili su se Medicinski
fakultet, ali i „Moja Klinika“. Ured za razmatranje žalbi BiH je prihvatio
žalbu Medicinskog fakulteta kojem je potom dodijeljen posao. I na ovu odluku
Talirević se žalio. O žalbi još nije odlučeno.
Za dvije godine Talirević je od Opće bolnice naplatio nešto
više od 1,1 milion maraka. U pet godina, prije nego će on sklopiti posao sa
Općom bolnicom, troškovi plaća uposlenih, reagensa i drugog potrebnog
materijala za rad Odjela patologije ukupno su iznosili oko 840.000 KM.
Talirević kaže da je Općoj bolnici davao popust, ali da su
cijene patohistologije u njegovoj klinici više jer u cijenu usluge mora
uračunati troškove grijanja, prostora te amortizaciju opreme.
“Mi smo profitna ustanova. Mi radimo da zaradimo, mi nismo
izašli ovdje da budemo na nuli”, kaže Talirević.