Analitičar koalicije Pod lupom i bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić za BUKU je komentarisao protekle izbore, izlaznost građana, izborne prevare i pokrenute postupke protv osoba koje su počinile zloupotrebe i krivična djela
Izlaznost od 51 posto, ocjenio je kao jako dobru jer je riječ o izlaznosti građana koji žive u Bosni i Hercegovini: „Ako se fokusiramo samo na građane koji ovdje žive onda je taj procenat dosta zadovoljavajući, što se moglo i primjetiti na samim biračkim mjestima“.
Kada je riječ o zloupotrebama i nezakonitostima koji su se dogodile, treba ih podijeliti i pratiti u dva perioda, kaže. Prvi period je dan prije održavanja izbora kada se pokušao zloupotrebiti institut glasanja putem pošte i gdje smo svjedočili da su pojedinci i neki politički subjekti pokušali krađom identiteta građana BiH da ih prijave da glasaju putem pošte.
„Sam dan izbora je protekao u relativno mirnoj atmosferi, nismo imali velikog narušavanja javnog reda i mira, bilo je zloupotreba od strane određenih biračkih odbora da ne dozvole posmatračima određenih političkih partija da dođu na biračko mjesto i posmatraju izbore u Doboju i Banjaluci prije svega, ali bilo je još pojedinačnih slučajeva, što opet govori o neodgovornosti dijela izborne administracije kada je u pitanju taj segment izbornog procesa. S druge strane i dan prije održavanja izbora imali smo probleme u Trebinju gdje su predstasvnici jednog bloka izašli da protestvuju u gradu sumnjajući u rezuultate izbora koji tek sutradan trebaju da se održe. Imali smo na dan izbora u Doboju protest. Sa druge starane i prije izborne kampanje kršen je Izborni zakon na način da su pojedini politički subjekti vodili bezakonitu predizbornu kampanju koristeći društvene mreže s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u BiH, bilo je nekih neprimjrenih i neprihvatljivih izjava što nije sankcionisano jer nije predviđeno Izbornim zakonom“, pojašnjava Šehić.
Jedan od ogromnih problema i u ranijim izbornim procesima, pa i u ovim jeste trgovina biračkim mjestima. Tako smo i ove godine imali jako mnogo političkih subjekata koji su izašli na izbore, a mnogi od njih su zloupotrebili Izborni zakon i prijavili se u mnogi izbornim jedinicama, a da nemaju formirane ni opštinske odbore, ni nikakve aktivnosti, a povod kod većine je bio da trguju sa biračkim mjestima i sa mjestima u biračkim odborima: „To je dovelo do situacije da smo u mnogim biračkim odborima imali po 2 ili 3 člana u iz jednog političkog subjekta. To se ponavlja već duže vrijeme i treba već naredne godine, koja nije izborna, naći rješenja da se ovo spriječi i da se jasno zakonom precizira da u jednom biračkom odboru ispred jednog političkog subjekta može biti samo jedan član. Naravno svima je jasno da političke stranke to rade jer žele kontrolu nad izbornim procesom ili da zloupotrebe tu svoju poziciju kako bi falsifikovali stvarnu izbornu volju građana“.
Taj segment, naglašava, mora biti uređen Izbornim zakonom, a jedan od Šehićevih prijedloga je da se stranka ne možete prijaviti za učešćena na izborima ako ne postoje opštinski odbori koji radi najmanje godinu dana prije izbora u određenoj lokalnoj zajednici.
„Moram takođe reći i da je to postao biznis da mnogi politički subjekti, većinom manji, zbog činjenice da ne mogu dobiti ni jedan glas čak i prodaju za određeni dio novca ta svoja mjesta u biračkim odborima. To je bio i razlog zašto su mnoge politilčke stranke na ulici tražile pravdu, odnosno zakonito provođenje izbornog procesa. Sigurno ćemo još utvrditi mnoge nepravilnosti, sada se vrši kontrola vreća sa glasačkim listićima i zapisnicima pa vidimo da CIK dozvoljava da se na nivou lokalnih komisija provjerava stvarno stanje, bilo je pojava i da su neasvjesni članovi biračkih odbora falsifikovali potpise građana na Izvod iz centralnog biračkog spiska i da su glasali u ime nekoga ko nije izašao na izbore i to sve ukazuje da mi konačno mramo uvesti neke nove tehnologije u izborni proces“, ističe naš sagovornik. Pojašnjava i da su to biometriska identifikaciju glasača, video nadzor na biračkim mjestima sem onog prostora koji garantuje tajnost potpisa, te uvođenje skenera kako bi se automatski utvrđivali rezultati izbora i time spriječile bilo kakve izborne prevare nakon zatvaranja biračkih mjesta naročito kada su u pitanju nevažeći glasački listići i preferencijalni način glasanja na kandidatskim listama, gdje su takođe evidentne velike zloupotrebe.
Međutim ono što je dobro, naglašava, jeste to da kada je u pitanju procesuiranjenje svih nezakonitih radnji vidimo da reaguju tužilaštva u BiH jer krajnje je vrijeme da se konačno spriječiti nešto što predstavlja i krivično djelo i falsifikat: „Moramo biti iskreni i reći da su po prvi put institucije ove države počele da rade svoj posao. Postoje određeni predmeti na Tužilaštvu BiH, ima mnogo predmeta i institucija koji su obuhvaćeni istragom u Brčko Distriktu, u mnogim kantonalnim tužilaštvima se vode određeni postupci, u okružnim tužilaštvima takođe. Sve to ukazuje da se ipak da se, u odnosu na ranije vrijeme, stvara neka pretpostavka da bi u dogledno vrijeme mogli govoriti o izborima kao prazniku demokratije, a ne o izborima kao vanderdnom stanju gdje se ne biraju sredstva da se dođe do dobrog rezultata. Naravno ovdje dolazimo i do suštinskog pitanja da li ključnim igračima ovdje odgovara da se nešto mijenja u Izbornom zakonu i da se konačno počne štititi interes građana birača, a ne interes političkih stranaka“.
Podsjetimo na kraju da u Izbornom zakonu postoje sankcije za članove biračkih odbora koji nesavjesno rade svoj posao – obično je to novčana kazna od 200 KM i trajna zabrana učešća u bilo kom tijelu izborne administracije. Kada je u pitanju krivični postupak vodila su se do sada samo dva i to pred državnim sudom, a jedan slučaj je okončan uslovnom osudom.