Komandant NATO štaba u Sarajevu brigadni general James C. Fowler upozorio je da stabilnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana direktno utiče na sigurnost Evrope, posebno u trenutku kada se evropski kontinent suočava s ratom i ruskom agresijom na Ukrajinu.
U intervjuu za italijanski portal Report Difesa, Fowler je poručio da NATO, Evropska unija i EUFOR moraju nastaviti raditi na očuvanju sigurnosti i stabilnosti u BiH, navodeći da posljedice nestabilnosti u ovom dijelu Evrope ne bi ostale ograničene samo na region.
„Za Evropu i cijeli svijet važno je da ovdje postoji sigurno i stabilno okruženje. Za NATO, EUFOR i Evropsku uniju neophodno je očuvati sigurnost i stabilnost ovog prostora“, rekao je Fowler.
Posebno je upozorio na širi geopolitički kontekst.
„S obzirom na ono što se danas dešava u Evropi, rat na evropskom tlu i rusku agresiju na Ukrajinu, ne možemo sebi dopustiti nestabilan i nesiguran Zapadni Balkan“, poručio je komandant NATO štaba u Sarajevu.
„Ono što se ovdje dešava odjekuje širom Evrope“
Fowler smatra da geopolitički položaj Balkana i danas ima posebnu težinu.
„U centru Sarajeva možete doslovno vidjeti mjesto gdje se susreću Istok i Zapad“, rekao je, dodajući da je ovaj prostor istorijski bio svojevrsna tranziciona zona između različitih uticaja.
Prema njegovoj ocjeni, savremeno nadmetanje Istoka i Zapada dodatno povećava značaj stabilnosti regiona.
„Za nas na Zapadu važno je da Zapadni Balkan bude stabilan i siguran, jer ono što se ovdje dešava odjekuje širom Evrope“, rekao je Fowler.
On je istakao i da približavanje zapadnim institucijama, prema njegovom mišljenju, donosi dodatnu sigurnost građanima BiH.
Fowler je u tom kontekstu povezao sigurnost sa ekonomskim razvojem i stranim investicijama, navodeći kao primjer Južnu interkonekciju, projekat koji podržavaju Sjedinjene Američke Države i koji bi trebalo da omogući dodatne mogućnosti za dopremanje gasa u BiH.
„Ulaganja iz zapadnog svijeta ne bi bila moguća bez sigurnosti i stabilnosti zemlje, a upravo sigurnost i stabilnost stvaraju prilike za ljude koji ovdje žive“, rekao je.
Posebno je izdvojio problem odlaska mladih iz BiH.
„Često razgovaram s građanima koji mi kažu da su im djeca otišla u Njemačku, druge evropske zemlje ili SAD jer nisu vidjela perspektivu ovdje“, naveo je Fowler.
NATO: Oružane snage BiH predstavljaju jedno od najvećih dostignuća nakon Dejtona
Govoreći o ulozi NATO-a u BiH, Fowler je podsjetio da je Alijansa nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma imala zadatak da doprinese stvaranju sigurnog i stabilnog okruženja.
Od 2005. godine fokus je, prema njegovim riječima, preusmjeren na reformu odbrambenog i sigurnosnog sektora.
Posebno je izdvojio formiranje Oružanih snaga BiH.
„NATO je došao u BiH i pružio sigurnost, a 2006. godine tri vojske konstitutivnih naroda objedinjene su u jednu – Oružane snage BiH. To se pokazalo uspješnim i, po mišljenju mnogih, vjerovatno predstavlja najveće dostignuće BiH u periodu nakon Dejtona“, rekao je Fowler.
Ocijenio je da su Oružane snage BiH profesionalne i sposobne kada imaju potrebne resurse.
Posebno je pohvalio njihovo angažovanje tokom ovogodišnje požarne sezone, kada su helikopterima učestvovale u gašenju požara na teško pristupačnim područjima.
Za OSBiH se izdvaja oko 0,7 odsto BDP-a
Jedan od problema na koji je Fowler ukazao jeste finansiranje Oružanih snaga BiH.
Prema njegovim riječima, za OSBiH trenutno se izdvaja oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok se približno 88 do 90 odsto tog novca troši na plate i naknade.
To, kako je rekao, ostavlja malo prostora za modernizaciju, nabavku goriva i rezervnih dijelova, kao i održavanje i razvoj vojnih kapaciteta.
Fowler je najavio da bi se sa novim sazivom vlasti razgovaralo o postepenom povećanju budžeta za odbranu.
„Ne očekujemo značajnije promjene prije 2028. godine. Cilj su nam manja, postepena povećanja“, rekao je.
Istovremeno je naglasio da NATO nastavlja pružati podršku institucijama BiH kroz savjetovanje, pomoć i aktivnosti u okviru Partnerstva za mir.
OHR i vojna imovina i dalje među otvorenim pitanjima
Fowler se osvrnuo i na pitanje zatvaranja Ureda visokog predstavnika.
Podsjetio je da je formalni uslov za zatvaranje OHR-a potpuno ispunjavanje agende „5+2“, a među pitanjima koja još nisu riješena naveo je vojnu imovinu.
„To nije jednostavan zadatak jer ima izrazito političku dimenziju“, kazao je Fowler.
Pitanje vojne imovine već godinama predstavlja jednu od tema u procesu ispunjavanja uslova za zatvaranje OHR-a.
NATO nastavlja podršku EUFOR-u
Fowler je govorio i o odnosu NATO-a i EUFOR-a.
Nakon što je 2005. godine EUFOR preuzeo od NATO-a operativnu ulogu u očuvanju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, odgovornosti dvije organizacije uređene su kroz aranžmane poznate kao Berlin Plus.
NATO štab u Sarajevu danas, između ostalog, pruža logističku i IT podršku EUFOR-u.
„Jedan od naših zadataka je pružanje logističke podrške EUFOR-u. To podrazumijeva unapređenje i popravku infrastrukture, što se u kampu finansira zajedničkim sredstvima NATO-a i EUFOR-a. Također im pružamo IT podršku“, rekao je Fowler.
Dodao je da bi NATO u slučaju potrebe za dolaskom dodatnih međunarodnih snaga imao važnu ulogu u njihovom prihvatu i raspoređivanju širom BiH.
Novi sistem za brži odgovor u krizama
Fowler je posebno govorio i o sistemu NICS – Next Generation Incident Command System, koji je razvijen uz saradnju sa Hrvatskom, NATO programom Nauka za mir i sigurnost i laboratorijama MIT Lincoln iz Sjedinjenih Američkih Država.
Sistem omogućava stvaranje zajedničke operativne slike i lakše određivanje prioriteta u kriznim situacijama.
Prema Fowlerovim riječima, cilj je proširiti ovaj program na veći broj opština i gradova u BiH i unaprijediti koordinaciju između Oružanih snaga BiH, Ministarstva sigurnosti, entiteta i lokalnih zajednica.
Najavljene su i intenzivnije obuke i zajedničke vježbe na državnom, entitetskom i lokalnom nivou.
Fowler je kao primjer provjere spremnosti naveo nedavno održanu vježbu „Quick Response“, kroz koju su provjeravane postojeće procedure i mehanizmi koordinacije.
„Zato smo i ovdje“
Na kraju intervjua Fowler je ponovio da NATO svoju buduću ulogu u BiH vidi kroz partnerstvo i podršku domaćim institucijama.
„Zato smo i ovdje. Zato nastavljamo biti partner Bosni i Hercegovini, da bismo stvarali bolje prilike za njene građane i, u najboljem slučaju, omogućili da se političke okolnosti poslože tako da ostvarimo još bolju saradnju i snažniju integraciju sa zapadnim institucijama“, poručio je.
Njegove poruke dolaze u trenutku kada se sigurnosna situacija u Evropi posmatra kroz posljedice rata u Ukrajini, dok se Zapadni Balkan ponovo nalazi među prostorima kojima međunarodni akteri pridaju poseban geopolitički značaj.