Iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je
saopšteno kako su prikupili informacije od Stalne misije BiH pri
Savjetu Evrope u kojima se navodi da je formirana komisija za istražne
radnje zbog mogućih koruptivnih radnji protiv tri člana Parlamentarne
skupštine Savjeta Evrope, među kojima je i Milica Marković, inače
poslanica SNSD-a u Parlamentu BiH. Mediji su još prošle godine pisali o
mogućim sumnjama na korupciju u vezi sa izvještajima Markovićeve iz
Jermenije i Azerbejdžana. Milica Marković demantuje optužbe i tvrdi da
njeno ime nije dio istražnih radnji komisije u Savjetu Evrope.
U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u
kojem se pozivaju na informacije Stalne misije BiH pri Savjetu Evrope,
navodi se da je povodom zahtjeva pojedinih članova Parlamentarne
skupštine Vijeća Evrope u junu 2017. godine Komitet ministara Savjeta
Evrope formirao istražno tijelo za prikupljanje informacija o mogućim
koruptivnim akcijama tri člana Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope,
od kojih je jedna Milica Marković.
No dok je u saopštenju jasno naznačeno ime, na naš upit šef
diplomatije BiH Igor Crnadak nije htio pred kamerama pričati o imenima u
istrazi.
„Tamo je, u okviru rasprave u Parlamentarnoj skupštini, došlo do
optužbi iznesenih prema određenim poslanicima. Nakon toga Komitet SE je
formirao tročlanu komisiju koja se bavi mogućom korupcijom kod ta tri
poslanika, ali i kod bilo kojeg drugog za kojeg bi se pojavila sumnja u
međuvremenu. Ja znam imena i poslanika i članova te istražne komisije,
ali zaista nije na meni da ja to objavljujem. To su tijela u okviru
Savjeta Evrope, imaju svoj mandat, svoj budžet, rade praktično sa
velikom samostalnošću i ne bi bilo ni fer ni korektno da se ja bavim sa
njihovim poslom“, rekao je Crnadak.
Poslanica u državnom Parlamentu i članica Parlamentarne skupštine
Savjeta Evrope Milica Marković potvrdila je da je tačno da postoji
istražna komisija, ali da ne zna ko je predmet istrage. Kaže da je niko
nije ni pozivao da da bilo kakvu izjavu.
„A to da sam ja u toj priči je priča Igora Crnatka. On je plasirao tu
priču, međutim, ono što ja znam jeste da se glavna priča, vezano za tu
korupciju pominjala za tri druge osobe čija se imena pominju u
Izvještaju Transparency International. Te tri osobe se pominju u tom
izvještaju i mislim da će Komisija krenuti od toga, ali među ta tri
imena svakako nije bilo moje ime. To je ono što ja znam i taj izvještaj
Transparency International-a u kome oni jasno imenom i prezimenom
pominju te tri osobe je bio dostavljen i nama kao poslanicima u Vijeću
Evrope. Mislim da se taj Izvještaj i danas može pronaći u Transparency
Internationalu i vidjeti koja su tu tri imena. Znači, ništa tu nije
sakriveno ni sporno. Među ta tri imena nije moje ime“, navodi
Markovićeva. Radio Slobodna Evropa nije imala uvid u dokaze koje pominje
Milica Marković.
Informaciju o istrazi smo zatražili i direktno u Savjetu Evrope odakle su nam poslali sljedeći odgovor:
„Parlamentarna skupština Saveta Evrope formirala je nezavisno vanjsko
istražno tijelo za detaljnu nezavisnu istragu navoda o ‘korupciji i
njegovanju interesa’ koji su dati protiv određenih članova Parlamentarne
skupštine Savjeta Evrope ili bivših članova. Biro parlamentarne
skupštine, koji je održao sastanak u Kopenhagenu 23. novembra 2017.
godine, odlučio je da produži mandat Nezavisnog vanjskog istražnog
tijela. Prema svom zadatku, ‘rad istražnog tijela uživa maksimalnu
povjerljivost’, što također znači da tijelo ne komunicira s novinarima.“
Milica Marković je prošle godine dospjela u žižu javnosti u BiH nakon
anonimnog pisma u kome se govorilo omogućim koruptivnim radnjama, nakon Rezolucije koju je Savjet Evrope usvojio
na osnovu njenog izvještajao situaciji na jezeru koji se nalazi u
regionu Sarsang nepriznate republike Nagorno-Karabah u Azerbejdžanu, a
koja je pod kontrolom Jermenije.
Izvještaj je bio vrlo pristrasan u korist Azerbejdžana zbog čega su
Jermeni posumnjali da je Markovićeva primila mito. No ona i danas
odbacuje te optužbe: „Tu optužbu je spinovala armenska delegacija zato
što nisu bili zadovoljni Rezolucijom. Ali oni nisu bili zadovoljni zato
što su opstruisali i mene kao izvjestioca i ukupne aktivnosti Komiteta
za socijalna pitanja koji je mene imenovao za izvjestioca u vezi sa tim
problemom. Dakle, da su bili kooperativni i da su sarađivali sa mnom kao
što sve delegacije sarađuju sa izvjestiocima, naročito ako se to odnosi
na njihovu zemlju, vjerovatno bi Rezolucija bila bolja i oni bi bili
zadovoljniji sa tim. Sva ta priča i ujdurma koja se podigla je potekla
od njih. A, naravno sa druge strane ja imam puno informacija i argumente
koje mogu, ako bude bilo potrebno, pa i Parlamentarnoj skupštini
iznijeti, koje pritiske sam ja trpila od njih, šta su oni preduzimali da
me lobiraju, šta su mi nudili i koje su osobe slali da razgovaraju i da
kontaktiraju kako bi me ubijedili u svoj zahtjev a njihov zahtjev je
bio da unesem u Rezoluciju tekst koji bi oni sastavili i da stanem iza
toga. Ja naravno to nisam mogla prihvatiti i ako je iko korumpiran i ako
se iko služio određenim nedozvoljenim radnjama i koruptivnim
aktivnostima, to je bila delegacije Armenije, koja je pokušavala ali
nije uspjela, a kad nije uspjela onda je dobila rezoluciju kakvu je
dobila kojom nije zadovoljna, ali onda su naravno krenule priče da
optuže mene za sve to.“
Formiranje nezavisnog istražnog tijela uslijedilo je nakon pisma predstavnika Transparency international organizacija iz šest evropskih zemalja
u januaru 2017. godine vrhu Savjeta Evrope u kome je zatražen „snažan
odgovor na tvrdnje Evropske Inicijative za stabilnost u izveštaju
‘Evropska močvara (kavijarska diplomatija dio 2) – tužioci, korupcija i
Savjet Evrope “. U tom pismu je problematizovano posebno ponašanje
delegacije Azerbejdžana, navedena su i neka imena, te sumnje u
korupciju, ali ne spominje se striktno i ime Milice Marković.
Politikolog Velizar Antić kaže da će na Bosnu i Hercegovinu pasti
velika mrlja ukoliko se pokaže da je Markovićeva bila dijelom
koruptivnih radnji.
„To će definitivno baciti ljagu na celu državu Bosnu i Hercegovinu, a
mi koji živimo ovdje, itekako znamo da ovde korupcija u velikoj meri
cveta i da je ima na svakom koraku. To će biti samo još jedna u nizu
potvrda kakvo smo društvo. Defitivno ćemo još više biti crna rupa u
celom tom sistemu Evrope“, ističe Antić, no dodaje da će biti problem za
BiH ukoliko se ispostavi i da nisu tačne tvrdnje o istrazi protiv
Milice Marković koje je iznijelo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, jer
su tu informaciju prenijeli osim domaćih i brojni strani mediji.
„To će opet baciti ljagu na BiH jer nema odgovornosti. Ja sam ubeđen
da niko neće odgovarati ni iz ovog Ministarstva spoljnih poslova odakle
je došla ova informacija da jeste ona upletena ukoliko se ispostavi da
ona nije upletena“, zaključuje Antić.
Izvještaj nezavisnog tijela trebao bi biti gotov do 15. aprila ove godine.