Na većini atara u BiH žetva hljebnog žita privodi se kraju a otkupna cijena pšenice nepoznata. Dok mlinari za kilogram “zlatnog zrna” nude cijenu od 36 feninga po kilogramu, ratari traže da ona bude bar 50 feninga.
Preračunavaju se ratari ovih dana. Odnos ulaganja i zarade vodi ih, bez sumnje, u minus. Godina rodna, ali otkupna cijena neizvjesna. U Semberiji, najvećoj bh žitnici gdje je pšenica jesenas zasijana na oko 15.000 hektara, nezadovoljni ratari prijete protestima. Kažu da će pšenicu radije prosipati, nego je dati po mizernoj cijeni.
Petar Lazić, ratar iz Semberije kaže za Buku da je ove godine proizvodnju smanjio za 30% u odnosu na prošlu godinu.
“Morao sam smanjiti površine pod pšenicom, ne isplati se više raditi. A iduće godine ću posijati još manje. Razmišljam i da odustanem od ove proizvodnje, jer više ne vrijedi. Proizvodnja pšenice, koja je strateška kultura, gasi se u najvećoj bh žitnici. Zamislite koji je to apsurd! Eto do čega su oni nas doveli. Mlinari uvoze tuđu pšenicu iz starih robnih rezervi regiona, a vlast im to dozvoljava. Za to vrijeme naša pšenica stoji, nema ko da je otkupi. Na kraju nam ponude mizernu cijenu i mi moramo da pristanemo na nju, kako bi smo izvukli bar dio sredstava uloženih u sjetvu. Ovo je strašno “, kaže nam Lazić.
Proizvođači: Sve ispod 0,50 KM/kg je neprihvatljivo
Veliki problem ratarima predstavljaju skladišni kapaciteti, nemaju gdje da lageruju pšenicu i čekaju bolju cijenu te su, navode, prinuđeni dati po onoj cijeni koja im se diktira.
“Najniža cijena bi trebala da bude 50 KM za 100 kg pšenice. Mi smo u sjetvu morali uložiti ogromna sredstva. Od sjemenskog materijala, đubriva, goriva, prihrane pa nadalje. Ja sijem 30 dunuma i po jednom dunumu me sjetva izađe oko 7.000 KM , oni nama sad daju neku mizernu cijenu od koje ja ne mogu vratiti ni dugove bankama koje sam pozajmio da bih posijao.Ovo je sramota. Ako nadležni ne reaguju i ne stanu u zaštitu domaće proizvodnje, moraćemo mi to uraditi samni. Ionako nas je, iz godine u godinu , sve manje. Sela se gase”, kaže za Buku proizvođač Rade Zarić.
Mlinari: “Kolika bude cijena u regionu biće i kod nas”
Iz mlinsko-pekarske industrije za Buku kažu da cijenu pšenice, kao berzanske robe, diktira tržište. I ove godine čekaju, navode, da region formira otkupnu cijenu na osnovu koje se, onda, i oni usklade.
Takvu odluku proizvođači ne podržavaju. Govoreći za Buku, Mika Zekić podsjeća da region, prije svega susjedna Srbiaj iz koje se uvoze velike količine hljebnog žita, ima daleko povoljnije uslove nego naši, bh. ratari.
“Oni nama usklađuju cijenu otkupa sa Srbijom a uslovi pod kojima proizvodimo mi i ratari Srbije su nebo i zemlja. Oni sve imaju, država stoji iza njih. Imaju zaštitu domaće proizvodnje, imaju robne rezerve, imaju visoke i redovne podsticaje i njima se sve to dobro isplati. A mi ne možemo d apokrijemo ni troškove uloženog. To je sramota”, kaže Zekić.
Proizvođač Rade Jovičević kaže za Buku da pojedini mlinari nisku otkupnu cijenu pšenice pravdaju slabim kvalitetom domaće pšenice.
” Laž je da pšenica nije kvalitetna, čak i tamo gdje je malo lošijeg kvaliteta opet ima dobar hektolitar i punoću zrna, i toj pšenici ne fali ništa”, kaže Jovičević.
Smanjiti cijenu hljeba
“Ovakva otkupna cijena je sramota kad se uzme u obzir cijena brašna i hljeba koju oni prodaju. Oni zarađuju 200%. Pekar danas od jedne tone brašna, dakle od 1000 kg, napravi 2.500 vekni hljeba, a cijena vekne hljeba došla je na 2,00 KM. Negdje čak i 2,20 KM, a ako cijena pšenice bude kao prošli put 26 feninga ko kilogramu, pa zamislite koja je to zarada i koji je to apsurd” , kaže za Buku Jovičević.
Iz Udruženja pekara regije Bijeljina, kažu da do smanjenja cijene hljeba za sada sasvim sigurno neće doći. Ali da će svakako pratiti stanje na tržištu te, na osnovu toga usklađivati cijene.
Ratari traže hitnu reakciju
Iz gradskog Odjeljenja za poljoprivredu ističu da su poslali pozive za sastanak nadležnima kako bi zajednički našli rješenje. “Ispred Gradske uprave, poslali smo dopise ka resornom ministarstvu, Vladi Republike Srpske , te Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, sa zahtjevom da nadležni dođu na zajednički sastanak koji bi se organizovao sa poljoprivrednim proizvođačima, organizatorima otkupa pšenice i mlinarima kako bi smo otvoreno razgovarali o otkupnoj cijeni pšenice” , kaže za Buku Sreten Vučković šef Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.
Hitnu reakciju nadležnih zatražili su i ratari. navode da će, ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora, organizovati proteste a pšenicu prosipati po ulici.