Opštinski sud u Zenici odlučiće u roku od osam dana da li će u preduzeću “Nova željezara” Zenica biti uvedena vanredna uprava, potvrdio je predsjednik Sindikalne organizacije ovog preduzeća Rešid Fetić.
Kaže da su na današnjem ročištu koje je trajalo gotovo šest sati radnici iznijeli svoje zahtjeve i argumente za uvođenje vanredne uprave i da se nadaju da će oni biti prihvaćeni.
– Prije šest mjeseci novi vlasnik imao je 1.000 razloga zašto “Nova željezara” može da radi, a danas ih je imao 1.000 zašto ne može. Mi smo svoje argumente iznijeli i nadamo se povoljnom rješenju više nego ranije – rekao je Fetić za CAPITAL.
Podsjećamo, zeničku “Željezaru” kao i Rudnik “Ljubija” kod Prijedora polovinom prošle godine je kupila firma “H&P” iz Zvornika u sastavu “Pavgorda” Gordana Pavlovića.
Iako su najavili da će nastaviti proizvodnju, samo nekoliko mjeseci kasnije obustavili su proizvodnju i podnijeli prijedlog za stečaj oba preduzeća.
Dok je u prijedorskoj firmi stečaj već otvoren, vlasti u FBiH su donijele poseban zakon kojim žele da uvedu vanrednu upravu u preduzeće u Zenici.
Krajem prošlog mjeseca Opštinski sud u Zenici privremeno je zaustavio postupak odlučivanja o otvaranju stečaja nad preduzećem Nova Željezara Zenica, koje traže novi vlasnici, čime je omogućeno da se prvo razmotri prijedlog Vlade FBiH za uvođenje vanredne uprave u ovom privrednom društvu.
Privremeni stečajni upravnik Jasmin Hadžirašidović ranije je u svom izvještaju naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem.
Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja.
Podsjetimo, kao najveći povjerioci svoja potraživanja su prijavili “Ferrum” iz Zvornika sa 160 miliona koji je u vlasništvu sina ministra saobraćaja i veza RS Zorana Stevanovića, zatim “Nova Ljubija Prijedor” sa 69 miliona.
Potraživanja ima i “Pavgord” s 41 milion KM, “Elektroprivreda” BiH s 8,2 miliona, “Toplana” Zenica sa 6,5 miliona KM, “Messer BiH” s 5,4 miliona, “Energoinvest” sa 4,65 miliona KM.