Ekološka udruga “Opstanak” iz Vareša upozorava na planove širenja rudarskih aktivnosti na području ove opštine. Prema riječima Marija Andrića, člana upravnog odbora ove udruge, nedavno objavljeni Prostorni plan opšine Vareš za period 2018–2038. godine otkriva da je ogromna teritorija predviđena za nove rudarske projekte, što ozbiljno dovodi u pitanje opstanak i egzistenciju lokalnog stanovništva.
Udruženje naglašava da su postojeća ekološka opterećenja već prisutna, ali da pravi izazov tek dolazi.
“Planirane aktivnosti u budućnosti nova rudna polja, iskop kamena i slično na velikim površinama predstavljaju još veći izazov. Najvrjedniji prirodni prostori općine Vareš obuhvaćeni su ovim prostornim planom'”, navodi Andrić.
Pritisak urodio djelimičnim plodom, ali borba se nastavlja
Osvrćući se na trenutnu situaciju sa zagađenjem zraka, Andrić objašnjava da su nedavna mjerenja kvaliteta zraka, rađena u periodima visoke vlažnosti kada prirodno nema emisije prašine, očekivano pokazala povoljnije rezultate. Ipak, ističe da i takva analiza potvrđuje postojanje faktora koji kontinuirano doprinose ukupnom zagađenju.
Zahvaljujući građanskom pritisku, napravljeni su prvi pomaci: kompanija sada pokriva teret tokom transporta i djelimično počinje poštovati određene okolišne dozvole. Međutim, aktivisti poručuju da neće stati na tome.
Zahtjev za hitan prekid aktivnosti oko hroma i pokretanje javnih rasprava
Najveći alarm u lokalnoj zajednici budi najava otvaranja rudnika hroma, zbog čega iz “Opstanka” traže hitan prekid svih istražnih radnji. Građani su, kako tvrde, potpuno neinformisani o rizicima, a ključne zakonske procedure su zaobiđene.
“Naši planovi su jasni: protiv smo otvaranja rudnika hroma i tražimo prekid svih istražnih aktivnosti. Smatramo da je neophodno da koncesionar i svi nivoi vlasti u BiH prvo objasne stanovništvu potencijalne opasnosti hromovog prašenja po zdravlje ljudi, jer to do sada nije urađeno. Također, nije bilo nikakve javne rasprave”, upozorava Andrić.
Udruženje insistira na hitnom pokretanju procesa javnih rasprava u svim mjesnim zajednicama i na nivou općine Vareš, kako bi građani dobili tačne informacije i pravo da iznesu svoje mišljenje. Poseban strah izaziva sumnja da se radi o šesto-valentnom hromu, koji je u nauci poznat kao kancerogen i izuzetno opasan po zdravlje ljudi.
Zabrinutost zbog olova u krvi: Testiranje djece se konstantno odgađa
Pored ekoloških prijetnji u budućnosti, Vareš se već suočava sa ozbiljnim indicijama o zdravstvenim posljedicama trenutnih aktivnosti. Andrić napominje da u ovom trenutku ne može izaći u javnost sa tačnim brojem stanovnika kod kojih je potvrđena povišena količina olova u krvi, ali naglašava da je riječ o značajnom broju ljudi, među kojima su i najkritičnije grupe — djeca.
“Ono što posebno zabrinjava jeste da, iako je ranije najavljeno testiranje kompletne dječje populacije, to još uvijek nije sprovedeno. Imamo osjećaj da se proces testiranja stalno odgađa, iako je veliki procenat roditelja izrazio želju da se njihova djeca testiraju”, zaključuje Andrić, dodajući da lokalni i nadležni organi još uvijek nisu preduzeli konkretne korake koji bi bili ključni za stvaranje potpune i realne slike o zdravstvenom stanju stanovništva u Varešu.
Dokumentacija vezana za novi prostorni plan i aktivnosti udruženja javno je dostupna na zvaničnim kanalima Ekološke udruge “Opstanak”, iz koje poručuju da od svojih zahtjeva za zaštitu zdravlja i prirode neće odustati.
Šestovalentni hrom: Tihi ubica i kancerogen prve grupe
Šestovalentni hrom (Cr(VI) ili hrom-6) je specifičan hemijski oblik metala hroma koji, za razliku od svog bezopasnog rođaka (trovalentnog hroma koji nam je potreban u ishrani), predstavlja izuzetno toksičnu i opasnu materiju.
Evo nekoliko ključnih činjenica o njemu:
- Izraziti kancerogen: Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasifikuju šestovalentni hrom kao kancerogen prve grupe. Najčešće uzrokuje rak pluća, sinusa i nosnih šupljina.
- Kako dospijeva u organizam: Najopasniji je kada se udahne u obliku prašine ili para (što je glavni rizik kod rudarskih i industrijskih aktivnosti), ali je izuzetno opasan i ako zagadi pitku vodu ili dospije na kožu (izaziva teške iritacije, takozvane “hromne rane” i alergijske čireve).
- Uticaj na tijelo: Osim što mutira DNK i izaziva rak, hronično izlaganje hromu-6 može oštetiti jetru, bubrege, krvni sistem i respiratorne organe.
- Gdje se koristi i pojavljuje: U prirodi se rijetko nalazi u ovom obliku; uglavnom nastaje industrijskim procesima (proizvodnja nehrđajućeg čelika, štavljenje kože, premazi protiv korozije) ili neadekvatnim rudarskim iskopavanjima i preradom ruda gdje se usitnjavanjem i hemijskim reakcijama oslobađa u okolinu.
Šestovalentni hrom je postao planetarno poznat zahvaljujući filmu i stvarnom slučaju Erin Brockovich, u kojem je velika kompanija zatrovala pitku vodu u jednom kalifornijskom gradiću upravo ovom materijom, što je dovelo do masovnog obolijevanja stanovništva.