Zbog zakonske regulative i spore administrativne procedure
nerijetko proces usvajanja u našoj zemlji traje dvije i više godina, a događalo se da, i pored
urednog zahtjeva bračnog para, do usvajanja nikada ne dođe. Koliko tačno porodica u BiH želi usvojiti
djete je nepoznanica, jer ne postoji jedinstvena baza podataka ni registar potencionalnih
usvojitelja ni u jednom entitetu, a činjenica da se potencijalana usvojiteljska
porodica može prijaviti u više centara za socijalni rad u BiH, dodatno otežava
dolazak do brojčanih podataka.
Zbog komplikovane procedure i Porodičnog zakona koji
dozvoljava potpuno usvajanje samo djece starosti do pet godine pod uslovom da su
ih se roditelji u potpunosti odrekli u RS se godišnje usvoji jako mali broj
dječaka i djevojčica. Tako je prošle godine usvojeno sam 15 mališana, dok se u centrima za socijalni rad širom RS-a nalazi 643 zahtjeva za usvajanje.
Da usvojenje, kao najkompletniji oblik porodično – pravne
zaštite djece bez roditeljskog staranja – nije u dovoljnoj mjeri ni afirmisano
ni iskorišteno, upozorila je danas na okruglom stolu “Svako dijete treba
porodicu – zašto je usvajanje problem” i ombudsman za djecu Republike Srpske Nada
Grahovac.
Nada Grahovac
Prema njenim riječima zakonska procedura je dosta zahtjevna što je
donekle i razumljivo, ali s druge strane upravo zbog nje mali broj djece uspije
dobiti novu porodicu. Problem je, kaže Grahovac, što zakonom nije utvrđena donja starosna
granica djeteta za usvajenje, dok je gornja granica od pet godina niska i treba
je podići kako bi što više djece imalo priliku da bude usvojeno. “U praksi veliki
problem predstavlja i nepostojanje jedinstvene evidencije, odnosno registra
potencijalnih usvojitelja, ali i registar djece koja mogu biti usvojena. Takođe otežavajuća
okolnost koja se često dešava u praksi je i što se biološki roditelji ne žele u
potpunosti odreći djeteta, iako suštinski ne brinu o njemu”, rekla je danas
Grahovac.
Trenutna zakonska regulativa usvajanje dopušta samo bračnim
partnerima, dok usvajanje djece nije dozvoljeno samcima i vanbračnim partnerima,
što je omogućeno u većini evropskih zemalja.
Stoga su, smatra Grahovac, neophodne izmjene Porodičnog
zakona, a određene inicijative, od strane Ombudsmana za djecu RS su već upućene Ministarstvu pravde RS.
Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske, Jasmina Davidović je ovom prilikom istakla da će sa svoje strane učiniti sve
neophodno kako bi se Porodični zakon izmjenio i što više djece bez roditeljskog
staranja dobilo priliku za novi dom. “Treba učiniti mnogo na izmjeni
normativno-pravnih akata, te izmijeniti određene stavke u porodičnom zakonu.
Svima nam je stalo da bude veći procenat usvojene djece. Svi smo posvećeni tom
cilju”, rekla je Davidović.
Procedura usvajanja
Inače procedura usvajanja započinje podnošenjem zahtjeva
Centru za socijalni rad za koji se pretpostavlja da na brizi ima dijete koje podliježe
osnovnim zakonskim odrednicama o usvajanju. Zahtjev podrazumijeva podnošenje svih dokaza o
podobnosti za usvojitelja: izvodi iz knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu,
uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, o nekažnjavanju, o materijalnoj situaciji…
Također bitno je istaknuti da usvojitelj može biti samo osoba
koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika
najmanje 18 godina.