Izgradnja Koridora Vc jedan je od najvećih infrastrukturnih poduhvata u iistoriji Bosne i Hercegovine, ali i projekat koji već decenijama prati niz kašnjenja, promjena planova i rastućih troškova. Autoput koji bi trebao povezati Budimpeštu, preko Hrvatske i Bosne i Hercegovine, s lukom Ploče na Jadranskom moru još je daleko od svog završetka obzirom da nekenajzahtjevnijih dionica tek čekaju realizaciju.
Prema procjeni međunarodne organizacije Bankwatch, objavljenoj 7. septembra 2026. godine, do augusta je bilo izgrađeno oko 45 posto planirane trase kroz BiH, dok bi ukupni troškovi projekta mogli dostići gotovo 5,2 milijarde eura, odnosno približno 10,2 milijarde KM. Riječ je o procjeni koja obuhvata cijeli projekat, a ne o konačno utvrđenom iznosu koji je zvanično usvojila neka od nadležnih institucija.
Iako se 2030. godina navodi kao strateški cilj za završetak Koridora Vc, sve je više upozorenja da bi realizacija mogla potrajati znatno duže. Posebno zabrinjava činjenica da pojedine dionice još nisu ni ušle u fazu izgradnje, dok se za neke od najskupljih objekata tek pripremaju postupci ugovaranja.
Od prvih radova do projekta vrijednog više od deset milijardi KM
Priča o Koridoru Vc počela je mnogo prije nego što su se pojavili današnji planovi izgradnje. Trasa je definisana 1981. godine, a godinu kasnije formalno je uvrštena u Prostorni plan Bosne i Hercegovine. Nakon rata, projekat je dobio novi zamah, a Vijeće ministara BiH 2004. godine donijelo je odluku o njegovom razvoju. U jesen 2001. položen je kamen temeljac za izgradnju autoceste na dionici Jošanica–Podlugovi, kod Sarajeva, što se smatra jednim od ključnih početnih događaja savremene realizacije projekta. Ukupna dužina Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi približno 335 kilometara. Od toga se oko 46,6 kilometara nalazi na teritoriji Republike Srpske, dok najveći dio trase prolazi kroz Federaciju BiH. Prema podacima JP Autoceste FBiH, do kraja juna 2026. godine kroz Federaciju BiH bilo je izgrađeno i pušteno u promet 148,5 kilometara autoceste, od ukupno približno 285 kilometara planirane trase u tom entitetu. To predstavlja nešto više od polovine dionice koja prolazi kroz Federaciju.
Dodatni napredak zabilježen je krajem oktobra 2026. godine, kada je objavljen završetak radova na približno 20 kilometara dugoj dionici Zenica sjever–Golubinjaa, ali ta dionica još nije puštena u saobraćaj. Istovremeno, troškovi projekta nastavili su rasti. Studija izvodljivosti iz 2006. godine procjenjivala je investiciju na približno 6,3 milijarde KM bez PDV-a. Današnja procjena Bankwatcha iznosi gotovo 10,2 milijarde KM.
Administrativne prepreke, skupi radovi i tunel Prenj
Zašto izgradnja traje toliko dugo? Prema ocjenama stručnjaka, problem nije samo u nedostatku novca nego i u načinu upravljanja jednim od najvažnijih infrastrukturnih projekata u zemlji. Profesor Osman Lindov sa Univerziteta u Sarajevu, koji je o ovoj temi govorio za portal Construction.hr, upozorava na nedovoljnu koordinaciju institucija, nedostatak jedinstvenog plana realizacije i nedovoljno kvalitetnu pripremu pojedinih projekata. Izgradnju dodatno usporavaju eksproprijacija zemljišta, izdavanje građevinskih dozvola, procedure javnih nabavki, izmjene projektne dokumentacije i složeni geološki uslovi. Poseban problem predstavlja podjela nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Većinu dionica u Federaciji BiH realizuju JP Autoceste FBiH, dok je za dijelove trase u Republici Srpskoj nadležno JP Autoputevi RS. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH ima prvenstveno koordinacijsku i međunarodnu ulogu, ali nije neposredni investitor većine dionica.
Koliko problemi mogu utiecati na dinamiku gradnje pokazuje i primjer dionice Medakovo–Ozimice, duge 21,7 kilometara. Tokom aprila, maja i juna 2026. godine radovi na ovoj dionici bili su obustavljeni zbog finansijskih problema povezanih s neplaćenim privremenim situacijama izvođača. Među najvećim izazovima izdvaja se tunel Prenj, planiran u dužini od približno 10,9 kilometara. Njegova izgradnja predstavlja jedan od najsloženijih građevinskih poduhvata na cijelom koridoru. Evropska investicijska banka je u projektnoj dokumentaciji procijenila ukupnu vrijednost projekta tunela i pripadajućih pristupnih dionica na oko milijardu eura. Ta procjena ne odnosi se samo na iskop tunela, nego i na izgradnju približno 24 kilometra pristupnih puteva. Prema planovima objavljenim tokom 2026. godine, za sam tunel procjenjivana je vrijednost radova od oko 550 miliona eura, dok je završetak projekta planiran za 2032. godinu.
Pored tunela, potrebno je završiti i pristupne dionice prema Konjicu i Mostaru, kao i obilaznicu Mostara, bez kojih nije moguće uspostaviti neprekinutu autocestovnu vezu između Sarajeva i Hercegovine.
Rok 2030. pod znakom pitanja: Šta čeka građane i privredu?
Godina 2030. trenutno predstavlja strateški cilj Evropske unije za razvoj i završetak važnih dijelova transportne infrastrukture na Zapadnom Balkanu, uključujući Koridor Vc. Međutim, to nije isto što i garantovani datum kada će cijela autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu biti završena. Zoran Andrić, pomoćnik ministra komunikacija i prometa BiH, za Construction.hr je ocijenio da je završetak do 2030. godine ambiciozan cilj čije se ispunjenje ne može sa sigurnošću garantovati. Još pesimističniji je profesor Osman Lindov, koji upozorava da bi, zbog trenutne dinamike radova i problema s realizacijom najzahtjevnijih dionica, potpuno funkcionalan Koridor Vc mogao biti završen tek znatno kasnije. U jednom od svojih upozorenja spominjao je čak i 2040. godinu, naglašavajući da je riječ o njegovoj procjeni rizika, a ne o zvanično utvrđenom roku.
Evropska unija jedan je od najvažnijih finansijskih partnera ovog projekta. Prema podacima Delegacije EU u BiH, do sada je za izgradnju Koridora Vc osigurano oko 870 miliona eura bespovratnih sredstava. Značajnu finansijsku podršku pružaju i Evropska investicijska banka te Evropska banka za obnovu i razvoj. Završetak autoceste imao bi veliki značaj za privredu Bosne i Hercegovine. Bolja povezanost s Hrvatskom i tržištem Evropske unije omogućila bi brži transport robe, smanjenje troškova logistike i lakši pristup luci Ploče. Koristi bi osjetili i građani kroz kraće vrijeme putovanja, veću sigurnost saobraćaja i bolju povezanost gradova.
Pregled završenih dionica od Svilaja do Bijače
Gledano od sjevera prema jugu, izgrađene su sljedeće dionice autoceste na Koridoru Vc:
Završene i puštene u promet
- Svilaj – Odžak
- Johovac – Rudanka (dio kroz RS)
- Doboj Jug – Medakovo (7 km, pušteno u promet 24. avgusta 2026.)
- Zenica Jug – Sarajevo Sjever
- Sarajevo Sjever – Sarajevo Zapad
- Sarajevo Zapad – Tarčin
- Tarčin – Ivan (uključujući tunel Ivan)
- Počitelj – Zvirovići (uključujući most Hercegovina)
- Međugorje – Bijača [1, 2, 3]
- Zenica Sjever – Golubinja / Poprikuše (oko 20 km; radovi su zvanično završeni 28. oktobra 2026. godine, a dionica se otvara sutra 4.11.) . Ova cjelina obuhvata poddionice:
Završene, ali NISU puštene u promet (Čekaju upotrebnu dozvolu ili spajanje)
- Buna – Počitelj (završena davno, ali je izolovana dok se ne završe okolne sekcije)
- Putnikovo Brdo – Medakovo (8,5 km, izvođač Euro-Asfalt je završio radove; čeka se tehnički pregled i završetak dobojske obilaznice u RS-u kako bi bila funkcionalna)
Dionice koje su trenutno u izgradnji
- Rudanka – Putnikovo Brdo (obilaznica Doboja kroz RS, uključujući tunel Putnikovo Brdo 2)
- Medakovo – Ozimice (aktivno gradilište turske kompanije Cengiz)
- Tunel Kvanj – Buna (aktivni radovi na jugu)
Dionice na kojima izgradnja još nije počela (Tenderi, ugovaranje ili priprema)
- Ozimice – Poprikuše
- Ivan – Ovčari
- Ovčari – Tunel Prenj
- Tunel Prenj
- Tunel Prenj – Mostar Sjever
- Mostar Sjever – Mostar Jug
- Mostar Jug – Tunel Kvanj