Dok susjedi kupuju naoružanje, BiH ga dobija uglavnom kroz donacije
Evropske, u posljednje vrijeme i susjedne zemlje, za modernizaciju naoružanja ulažu milijarde eura, i gotovo, takmičeći se, nabavljaju savremene borbene avione.
Bosna i Hercegovina oružje dobija uglavnom kroz donacije i to oružje koje joj je potrebno za obuku i sudjelovanje u mirovnim vojnim misijima.
Potrebna značajnija sredstva
Stručnjaci su mišljenja da naoružavanje susjeda ne predstavlja prijetnju miru u BiH, ali da je potrebno da imamo značajnija sredstva, u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga.
U Hrvatsku je već stiglo šest Rafala, savremenih borbenih aviona francuske proizvodnje. Do iduće godine dobiće još šest, a američki State Department odobrio je prodaju HIMARS-a Hrvatskoj vrijednosti 390 miliona dolara.
Srbija je potpisala sporazum vrijedan 2,7 milijardi eura za kupovinu 12 borbenih aviona od francuske kompanije. Region gotovo u trci za vojnim osavremenjivanjem, a određena vojna ojačanja najavljujje i ministar odbrane Bosne i Hercegovine.
– Negdje u januaru dolaze četiri transportera za bataljonsku grupu lake pješadije. To je ta elitna jedinica Oružanih snaga. Najnoviji su transporteri, uvozimo ih iz Turske. Zatim, potpisali smo pet helikoptera iz Sjedinjenih Američkih Država. U narednom periodu dogovorili smo bespilotne letjelice – rekao je ministar Zukan Helez, prenosi BHRT.
Geopolitička situacija u svijetu nametnula je nove prioritete pa su vojne teme sve češće među članicama Evropske unije.
– Zabrinutost za sigurnost granica, tako da čitava Evropa ide ka tome da se što više novca izdvoji za naoružanje jer je svijet veoma uzburkano mjesto – rekla je zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko.
Jasno je da ne možemo učestvovati u trci za naoružanjem, ali je potrebno imati osigurana sredstva u budžetu za modernizaciju Oružanih snaga. BiH je, međutim, na dnu regionalne skale po vojnim izdacima.
– Budžet za odbranu BiH ove godine je umanjen 1,7 miliona KM. Možete da zamislite onda sa tim sredstvima šta se može uraditi. Po istraživanju, najniža krivulja je BiH – kazao je zastupnik u PSBiH Šemsudin Mehmedović.
Godinama se zanemaruje razvojna komponenta, podsjećaju stručnjaci uz naglasak da Oružane snage BiH oružje dobijaju uglavnom kroz donacije, i to za obuku i učestvovanje u mirovnim misijama.
Povećati budžet
– BiH je potrebno da u godišnjem budžetu bude jedan dio sredstava za modernizaciju naoružanja. Mi već godinama nemamo sredstva za osavremenjivanje Oružanih snaga zato što poslanici i članovi Vijeća ministara iz Republike Srpske odbijaju svaku mogućnost da se poveća budžet za ovu svrhu – istakao je vojni analitičar Đuro Kozar.
Delegat u Domu naroda PSBiH Radovan Kovačević kazao je da je “naš stav da bi za BiH kao zemlju postokonfliktnog društva koje treba da bude okruženo prijateljima jedina dobra opcija demilitarizacija BiH”.
Naoružavanje susjednih zemalja ne treba posmatrati kao prijetnju miru već u širem kontekstu opšteg naoružavanja. Hrvatska je članica NATO-a i vojne aktivnosti provodi u skladu sa politikom NATO saveza, dok s druge strane Srbija ima svoje motive.
– Mislim da ne trebamo fabricirati nekakvu zabrinustost zbog toga što se naoružava Srbija ili Hrvatska kao članica NATO-a. Ne vidim tu opasnost za BiH jer, kažem, u BiH je NATO jamac mira – kazao je član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH Zdenko Ćosić.
Dok se sve više govori o modernizaciji naoružanja, sve su glasnije i najave mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u susjednim zemljama. U Srbiji bi tako, prema najavama predsjednika te zemlje, služenje obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana moglo biti uvedeno već za oko godinu dana.