U prethodna tri
mjeseca Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zabilježio je
preko dvije hiljade primjera korišćenja javnih sredstava za izbornu promociju,
a Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) upućene su i prve prijave zbog ove
pojave koja je zabranjena najnovijim izmjenama Izborng zakona. TI BiH je CIK-u
do sada uputio 70 prijava, od čega se 16 odnosi na zloupotrebe javnih resursa
koje su regulisane novim nametnutim odredbama Izbornog zakona, koje se
primjenjuju samo u vrijeme trajanja zvanične izborne kampanje.
Dodik
priznao da je novac dijeljen zbog izbora
Prijave se
najviše odnose na zloupotrebe događaja javnih institucija na kojima su pojedini
kandidati vodili izbornu kampanju, a koliko je ova pojava rasprostranjena
pokazuje podatak da su se na 76 % od 532 ispraćena javna dogadaja pojavili
kandidati na izborima.
Dvije prijave
se odnose na gradonačelnika Zenice koji je tokom službenog predstavljanja nove
autobuske linije građanima držao predizborni govor, dok je na otvaranju novog
igrališta nakon službene ceremonije i fudbalskog turnira nastavio sa
predizbornim skupom i koncertom na kojem su predstavljeni kandidati njegove
liste. Zbog sličnog slučaja prijavljen je i gradonačelnik Laktaša koji je
organizovao svečanost povodom otvaranja infrastrukturnih radova gdje su grad i
SNSD navedeni kao organizatori događaja. HDZ je prijavljen jer su funkcioneri
ove stranke tokom službene posjete bolnici u Novom Travniku nosili stranačka
obilježja. Takođe, CIK-u su prijavljeni i slučajevi korišćenja opreme javnih preduzeća
u kampanji, a TI BiH je izdvojio primjere iz Drvara gdje je JP Elektroprivreda
HZ HB postavljala predizborne plakate SNSD-a dok je na “Kotlićijadi u Derventi”
koju je organizovala ova stranka, korišteno vozilo vatrogasne jedinice u
Derventi.
PDP je
prijavljen zbog zloupotrebe gradskog bilborda na koji je postavljen plakat koji
promoviše gradonačelnika Banjaluke i kandidata te stranke, a kojim se građanima
obećava besplatna legalizacija objekata. Zbog slične situacije prijavljen je i
direktor UKC RS nakon postavljanja nekoliko desetina bilborda sa njegovim likom
u kojima se promoviše RTRS-ov film “Od vizije do pobjede”. CIK je, ipak,
odbacio ovu prijavu jer se UKC izjasnio da nije platio bilborde nego da su svi
oni donirani od strane tri kompanije koje pružaju usluge ove vrste oglašavanja.
Takođe prijava je odbačena i u kontekstu preuranjene kampanje uz objašnjenje da
ne sadrži predizbornu poruku koja bi mogla uticati na birače, iako je iste
slučajeve CIK kažnjavao u prethodnom periodu.
Zbog toga je TI
BiH ovaj slučaj prijavio i u kontekstu Zakona o finansiranju političkih
stranaka. Ono što TI BiH smatra najvećim oblikom zloupotrebe javnih resursa, a
odnosi se na povećanje javne potrošnje pred izbore, i dalje nije kažnjivo
Izbornim zakonom.
U protekla tri
mjeseca kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva, po
podacima Tl BiH, podijeljeno je 278 miliona KM, a od najnovijih primjera TI BiH
izdvojio je pomoć Vlade FBiH u finišu kampanje svim nezaposlenima od 100 KM,
jednokratnu pomoć svim radnicima Željeznica FBiH od 800 KM, kao i borcima i
mladima u Republici Srpskoj.
Iz
Transparencyja napominju da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čak na jednom
od predizbornih skupova da se ovaj novac daje zbog izbora, što je takođe
prijavljeno CIK-u u kontekstu zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe.
SNSD i SDA
potrošili više od 3 miliona KM
TI BiH se bavio
i troškovima izborne kampanje, odnosno o iznosu novca koji su stranke uložile u
ovogodišnju kampanju.
Rezultat
monitoringa je pokazao da su stranke u prve tri sedmice kampanje potrošile oko
9.6 miliona KM. Ovaj iznos potrrošen je na bilborde, reklame u medijima
(televizija i štampani mediji), Facebook oglašavanje i predizborne skupove, a
ubjedljivo najveće iznose potrošili su SNSD (1.6 miliona KM) i SDA (1.5 miliona
KM), zatim slijede PDP i SDP koji su na kampanju do sada potrošili po 600.000
KM.
Ovi iznosi nisu
konačni, jer nisu uključeni troškovi oglašavanje i predizbornih skupova u ovoj
posljednjoj sedmici izborne kampanje, kao ni oblici oglašavanja koje TI BiH
nije pratio, ali se sada već može reći da se radi o jednoj od najskupljih
izbornih kampanja u BiH, jer po podacima CIK-a stranke nikada nisu prijavile
veće iznose.
S obzirom da
stranke u svojim izvještajima koje podnose Centralnoj iztborn oj komisiji ne
prijavljuju da posjeduju ovolike iznose novca, pitali smo direktoricu TI BiH
Ivanu Korajlić da li je ovo jedan od razloga zbog kojeg parlamentarne stranke
nisu htjele do sada usvojiti izmjene
Zakona o finansiranju političkih stranaka, što je jedan od 14 prioriteta
Evropske unije, koji je stavljen pred vlasti u BiH.
Korajlić ističe
da je ključno da stranke u BiH odbijaju jačanje kapaciteta i nadležnosti CIK-a
u reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka.
“Vi imate
situaciju da nikada jasno nisu propisane nadležnosti CIK-a kada govorimo
reviziji troškova. To je jedan sistem koji je vrlo nefunkcionalan i koji je
neefikasan. Nema kapaciteta. Dakle, Služba za reviziju CIK-a ima samo nekoliko
ljudi koji rade na reviziji više od 100 političkih stranaka. Mi još uvijek
nemamo revizorski izvještaj za 2020. godinu, a pričamo o trošku novca za 2022.
godinu. To je sve smišljeno urađeno, jer
stranke prosto ne žele da se uspostavi bilo kakva kontola, posebno kada govorimo
o zloupotrebama javnih resursa”, odgovorila je Korajlić.
S obzirom da
CIK ove godine nije kažnjavao neke kandidate u određenim situacijama, te da je
iste ili slične situacije kažnjavao prije dvije godine, TI BiH će uraditi
analizu svih tih slučajeva.
“Napravit ćemo
na kraju presjek svih primjera koje smo prijavili, i odluka CIK-a po
pojedinačnim predmetima i pokušati izanalizirati šta je to što CIK jeste
kažnjavao, a šta nije. Da budem potpuno iskrena, ni nama nije najjasnije na
koji način se tumače određene odredbe , šta se smatra političkim oglašavanje, a
šta ne smatra. To su vrlo fluidne odredbe koje su podložne različitim
subjektivnim tumačenjima i već vidim da ćemo imati određenu nekonzistentnost u
praksi koja će se morati kad-tad fokusirati, a vidjet ćemo i šta će reći sudovi
po žalbama određenih subjekata”, kazala je Korajlić.