Pred izbore iz budžeta podijeljeno 278 miliona KM biračima

Stranke na kampanju do sada potrošile 9,6 miliona KM i ovo je jedan od razloga zbog čega nikada nisu željele promijeniti Zakon o finansiranju političkih stanaka

29. septembar 2022, 1:37

U prethodna tri mjeseca Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) zabilježio je preko dvije hiljade primjera korišćenja javnih sredstava za izbornu promociju, a Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) upućene su i prve prijave zbog ove pojave koja je zabranjena najnovijim izmjenama Izborng zakona. TI BiH je CIK-u do sada uputio 70 prijava, od čega se 16 odnosi na zloupotrebe javnih resursa koje su regulisane novim nametnutim odredbama Izbornog zakona, koje se primjenjuju samo u vrijeme trajanja zvanične izborne kampanje.

Dodik priznao da je novac dijeljen zbog izbora

Prijave se najviše odnose na zloupotrebe događaja javnih institucija na kojima su pojedini kandidati vodili izbornu kampanju, a koliko je ova pojava rasprostranjena pokazuje podatak da su se na 76 % od 532 ispraćena javna dogadaja pojavili kandidati na izborima.

Dvije prijave se odnose na gradonačelnika Zenice koji je tokom službenog predstavljanja nove autobuske linije građanima držao predizborni govor, dok je na otvaranju novog igrališta nakon službene ceremonije i fudbalskog turnira nastavio sa predizbornim skupom i koncertom na kojem su predstavljeni kandidati njegove liste. Zbog sličnog slučaja prijavljen je i gradonačelnik Laktaša koji je organizovao svečanost povodom otvaranja infrastrukturnih radova gdje su grad i SNSD navedeni kao organizatori događaja. HDZ je prijavljen jer su funkcioneri ove stranke tokom službene posjete bolnici u Novom Travniku nosili stranačka obilježja. Takođe, CIK-u su prijavljeni i slučajevi korišćenja opreme javnih preduzeća u kampanji, a TI BiH je izdvojio primjere iz Drvara gdje je JP Elektroprivreda HZ HB postavljala predizborne plakate SNSD-a dok je na “Kotlićijadi u Derventi” koju je organizovala ova stranka, korišteno vozilo vatrogasne jedinice u Derventi.

PDP je prijavljen zbog zloupotrebe gradskog bilborda na koji je postavljen plakat koji promoviše gradonačelnika Banjaluke i kandidata te stranke, a kojim se građanima obećava besplatna legalizacija objekata. Zbog slične situacije prijavljen je i direktor UKC RS nakon postavljanja nekoliko desetina bilborda sa njegovim likom u kojima se promoviše RTRS-ov film “Od vizije do pobjede”. CIK je, ipak, odbacio ovu prijavu jer se UKC izjasnio da nije platio bilborde nego da su svi oni donirani od strane tri kompanije koje pružaju usluge ove vrste oglašavanja. Takođe prijava je odbačena i u kontekstu preuranjene kampanje uz objašnjenje da ne sadrži predizbornu poruku koja bi mogla uticati na birače, iako je iste slučajeve CIK kažnjavao u prethodnom periodu.

Zbog toga je TI BiH ovaj slučaj prijavio i u kontekstu Zakona o finansiranju političkih stranaka. Ono što TI BiH smatra najvećim oblikom zloupotrebe javnih resursa, a odnosi se na povećanje javne potrošnje pred izbore, i dalje nije kažnjivo Izbornim zakonom.

U protekla tri mjeseca kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva, po podacima Tl BiH, podijeljeno je 278 miliona KM, a od najnovijih primjera TI BiH izdvojio je pomoć Vlade FBiH u finišu kampanje svim nezaposlenima od 100 KM, jednokratnu pomoć svim radnicima Željeznica FBiH od 800 KM, kao i borcima i mladima u Republici Srpskoj.

Iz Transparencyja napominju da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čak na jednom od predizbornih skupova da se ovaj novac daje zbog izbora, što je takođe prijavljeno CIK-u u kontekstu zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe.

SNSD i SDA potrošili više od 3 miliona KM

TI BiH se bavio i troškovima izborne kampanje, odnosno o iznosu novca koji su stranke uložile u ovogodišnju kampanju.

Rezultat monitoringa je pokazao da su stranke u prve tri sedmice kampanje potrošile oko 9.6 miliona KM. Ovaj iznos potrrošen je na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), Facebook oglašavanje i predizborne skupove, a ubjedljivo najveće iznose potrošili su SNSD (1.6 miliona KM) i SDA (1.5 miliona KM), zatim slijede PDP i SDP koji su na kampanju do sada potrošili po 600.000 KM.

Ovi iznosi nisu konačni, jer nisu uključeni troškovi oglašavanje i predizbornih skupova u ovoj posljednjoj sedmici izborne kampanje, kao ni oblici oglašavanja koje TI BiH nije pratio, ali se sada već može reći da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH, jer po podacima CIK-a stranke nikada nisu prijavile veće iznose.

S obzirom da stranke u svojim izvještajima koje podnose Centralnoj iztborn oj komisiji ne prijavljuju da posjeduju ovolike iznose novca, pitali smo direktoricu TI BiH Ivanu Korajlić da li je ovo jedan od razloga zbog kojeg parlamentarne stranke nisu htjele do sada usvojiti  izmjene Zakona o finansiranju političkih stranaka, što je jedan od 14 prioriteta Evropske unije, koji je stavljen pred vlasti u BiH.

Korajlić ističe da je ključno da stranke u BiH odbijaju jačanje kapaciteta i nadležnosti CIK-a u reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka.

“Vi imate situaciju da nikada jasno nisu propisane nadležnosti CIK-a kada govorimo reviziji troškova. To je jedan sistem koji je vrlo nefunkcionalan i koji je neefikasan. Nema kapaciteta. Dakle, Služba za reviziju CIK-a ima samo nekoliko ljudi koji rade na reviziji više od 100 političkih stranaka. Mi još uvijek nemamo revizorski izvještaj za 2020. godinu, a pričamo o trošku novca za 2022. godinu.  To je sve smišljeno urađeno, jer stranke prosto ne žele da se uspostavi bilo kakva kontola, posebno kada govorimo o zloupotrebama javnih resursa”, odgovorila je Korajlić.

S obzirom da CIK ove godine nije kažnjavao neke kandidate u određenim situacijama, te da je iste ili slične situacije kažnjavao prije dvije godine, TI BiH će uraditi analizu svih tih slučajeva.

“Napravit ćemo na kraju presjek svih primjera koje smo prijavili, i odluka CIK-a po pojedinačnim predmetima i pokušati izanalizirati šta je to što CIK jeste kažnjavao, a šta nije. Da budem potpuno iskrena, ni nama nije najjasnije na koji način se tumače određene odredbe , šta se smatra političkim oglašavanje, a šta ne smatra. To su vrlo fluidne odredbe koje su podložne različitim subjektivnim tumačenjima i već vidim da ćemo imati određenu nekonzistentnost u praksi koja će se morati kad-tad fokusirati, a vidjet ćemo i šta će reći sudovi po žalbama određenih subjekata”, kazala je Korajlić.