Ovom podjelom koju su ustanovili politikolozi prije nekih dvije stotine godina, a prije njih antički filozofi, određena je i hijerarhija vlasti. Prema njoj, zakonodavna vlast usvaja zakone, kao najviše pravne akte i prosljeđuje ih izvršnoj vlasti da ih sprovodi u praksi. Sudska vlast je ona koja je zadužena da cijeli sistem funkcioniše besprijekorno, da se poštuju zakoni, da niko ne bude izuzet od njih i zabranjeno je uplitanje politike na pravosudni sistem jedne države.
Međutim, princip neuplitanja politike u pravosudni sistem, barem u BiH, bio je i ostao mrtvo slovo na papiru. Najnoviji sukob koji potresa ovu državu, koja je odavno napustila sve demokratske principe, jeste onaj koji je započeo Milorad Dodik, predsjednik RS protiv predsjednika Ustavnog suda BiH Miodraga Simovića.
Simovićeva “krivnja” je u činjenici da nije došao u međupartijske pregovore na Jahorini. Još nije jasno šta je Simović uopšte trebao raditi na tom sastanku? Kao najviši predstavnik sudske vlasti čekati naputke za daljnji rad, čime bih se lično defitivno degradirao, ali i doveo u pitanje nepristrasnost Ustavnog suda BiH ili samo pokazati poslušnost vladajućoj političkoj oligarhiji u RS?
Počevši od šture i dosadne političke teorije, svaki iole upućeni stanovnik BiH, kada se počne pričati o podizanju optužnica protiv političara, od lidera HDZ-a Dragana Čovića, preko potpredsjednika SDP-a Damira Mašića, pa do aktuelnog predsjednika RS Milorada Dodika, primjećuje samo jedno- ma ko od predstavnika vlasti i samih političkih partija dođe pred pravosudne instance u ovoj državi, nebitno koliko puta i za kakva krivična dijela, iz spora izlazi neozlijeđen.
Odavno nema odgovora na jednostavno pitanje, da li je BiH zakazala kao pravna država ili je politika konačno odnijela pravagu u borbi sa pravosudnim sistemom?
Ipak, pored svega, BiH od potpisivanja Dejtonskon mirovnog sporazuma razvija taj isti pravosudni sistem uz podršku Europske unije, a samo Europska komisija je prema zvaničnim podacima, na reformu pravosuđa do sada nesebično potrošila 130 miliona maraka. Ipak, čini se da u praksi sistem nije zaživio kako je trebao u teoriji.
Profesor Ustavnog prava Kasim Trnka vjeruje da će otvaranje poglavlja 23. u pristupnim pregovorima sa EU u svakom slučaju vratiti poljuljani ugled sudskih instanci.
“Međunarodna zajednica je imala najbolje namjere kada je počela pomagati stvaranje jakog, nezavisnog pravosuđa u BiH. Cijeli koncept je bio izuzetno dobar, ali u praksi se pokazalo da ne može funcionirati. Jedini razlog za to je što se politika petlja tamo gdje joj nije mjesto, a glavni kočničari promjena nabolje su oni koji se boje nazavisnog sudskog sistema, pa raznim pritiscima i zahtjevima nastoje da razbiju i razjedine već formirane segmente pravosudnih instanci. Možda ponajbolji primjer za to jeste zahtjev predsjednika RS Milorada Dodika da se Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) vrati na entitetski nivo. Ova institucija, mora postojati isključivo na državnom nivou kao i u svim drugim državama, a njen rad za sada se pokazao kao jako dobar, s obzirom na uslove u kojima rade. VSTV jednostavno nema ničiju podršku, ali ipak radi”, pojašnjava Trnka.
Naš sagovornik se osvrnuo i na trenutno aktuelno pitanje: sukob u odnosima Simović- Dodik.
Podsjetimo, nedolazak predsjednika Ustavnog suda BiH Miodraga Simovića na Dodikov poziv, izazvao je salvu otvorenih napada na sudiju Simovića. Prilikom gostovanja na banjalučkoj Alternativnoj televiziji Dodik mu je spočitao što nije došao na međustranačke pregovore na Jahorini, naglasio da neće od njegove partije (SNSD) nikada više dobiti podršku, optužio ga da radi protiv interesa RS i kao šlag na tortu, indirektno ga optužujući i da uzima mito.
I dok profesor Trnka kaže da je sa zadovoljstvom primio informaciju da Simović nije otišao na neđustranačke pregovore jer bi “to definitivno bio kraj nezavisnom pravosuđu u BiH”, sudija Simović ističe da “predstavnici sudske vlasti ne bi smjeli biti prisutni na ovakvom skupu, jer je njihovo prisustvo inkompatibilno sa jednim od osnovnih postulata demokratskog uređenja u kojoj se poštuje vladavina prava, a to je nezavisnost i nepristrasnost sudstva”.
“Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik organizovao je politički skup političkih predstavnika dvije političke stranke radi utvrđivanja političkih smjernica daljnjeg rada. Ovakvo definisanje skupa dovoljno govori koliko je skup „politički“. Ustav BiH, Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i mnogi drugi dokumenti, uključujući i sam Ustav Republike Srpske, obavezuju nas na to. Ako želimo da budemo ravnopravni partneri drugim evropskim državama, moramo se bezuslovno pridržavati tih principa” , pojašnjava Simović svoje (ne)opravdano odsustvo.
Simović naglašava da “njegovo prozivanje od strane predsjednika Dodika, kao i kolega iz drugih sudskih organa u BiH, smatra više kao odraz nerazumijevanja tih principa, nego pravljenje pritisaka na njega ili na Ustavni sud BiH ili na druge organe.”
“Nadam se da će predsjednik Dodik shvatiti da država ne funkcioniše na taj način, te da se politika i pravo moraju striktno odvojiti i da se moraju poštovati vertikalne i horizontalne podjele vlasti. O radu Ustavnog suda najbolje možda svjedoči podatak da Međunarodni sud za ljudska prava od našeg postojanja do sada, nije odbacio nijednu našu odluku. Što se tiče ostalog, ne bih komentarisao” , zaključio je Simović polemiku.
Ovaj sukob imeđu sudije Simovića i predsjednika Dodika tinja godinama. Prvo je tadašnji sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić (prije imenovanja potpredsjednik SNSD-a) iznosio u medijima ovakve tvrdnje kakve sada iznosi Dodik, ne potkrepljujući ih nikakvim dokazima (za koje je tvrdio da ih ima- od audio do video snimaka), pa je jednoglasnom odlukom svih sudija, SNSD-ova perjanica, smijenjena zbog “narušavanja digniteta Ustavnog suda BiH”.
Ipak, mora se imati na umu da je Simovića, doktora pravnih nauka u Ustavni sud BiH delegirala Narodna skupština RS. Sve da su ove optužbe i istinite, nameće se pitanje, kako je NS RS na tako bitnu funkciju postavila osobu koja će urušavati ovaj entitet? Ko mu je dao tu mogućnost i ko je odgovoran za novonastalu situaciju?
Iako ne želi da ulazi u sukob koji je postao poligon za javno blaćenje, Simović ipak negira da je na bilo koji način urušio temelje RS.
“Nije istina da je Ustavni sud BiH ikada ukazao na neustavnost odluke koju je donio Ustavni sud RS, za šta me je Dodik optužio. Tačno je da je te praksa uvedena, ali je uvedena prije nego što sam ja došao u Ustavni sud BiH. U proceduru su je uvele sudije koje su ovdje sjedile prije mene” , ističe Simović.
A prije njega, u Ustavnom sudu BiH iz RS su sjedili sadašnji savjetnici aktuelne vlasti RS: Vitomir Popović i Snježana Savić.
Iako Simović ne želi ulaziti u razloge posljednjeg napada iz RS na njega, profesor Trnka smatra da ih zna.
– Činjenica je da Dodik jedino nema uticaj na Ustavni sud BiH. Na ostale pravosudne instance ima direktni ili indirektni. To je razlog sukoba između RS i Ustavnog suda BiH, ističe Trnka.
Hronologija sukoba pravde i politike
Predsjednik RS ima problema sa pravosuđem još od 2001. godine, kada je protiv njega podignuta prva optužnica koja je imala 27 tački, a između ostalog uključivala je zloupotrebu službenog položaja. Proces koji je pokrenuo tadašnji banjalučki okružni tužilac Vitomir Soldat, završen je 2004. godine oslobađajućom presudom, usljed nedostatka dokaza. Jedan od istražitelja Tužilaštva bio je Milan Tegeltija, sadašnji predsjednik Osnovnog suda u Banja Luci, a ove godine Soldat je unaprijeđen u republičkog tužioca.
Nakon ponovnog dolaska na vlast 2006. godine, Dodik je uz podrpku skupštinske većine osnovao Specijalno tužilaštvo RS, te podnio niz krivičnih prijava protiv NN lica za nelegalnu privatizaciju banaka (što se tada tumačilo kao napad na bivšeg premijera i predsjednika PDP-aMladena Ivanića), a u Specijalnom tužilaštvu otvorio istragu oko “Vitola”, u kojoj su svjedoci bili takođe predstavnici opozicije: bivši predsjednik RS i aktuelni lider DP-a Dragan Čavić i bivša ministarka finansija Svetlana Cenić.
Nedugo potom, SIPA je sprovela istragu oko izgradnje Administrativnog centra RS, odnosno nove zgrade vlade, pod sumnjom da je pronevjereno 145 miliona maraka i slučaj proslijedila Tužilaštvu BiH. Nedavno je ovaj slučaj vraćen na nižu instancu- Specijalno tužilaštvo RS.
Ubrzo nakon toga, iz RS su pokrenuti zahtjevi za ukidanje Tužilaštva i Suda BiH, a na insistiranje predstavnika iz RS ukinut je odjel za istraživanje kriminala i korupcije pri Tužilaštvu BiH, u kojem su radili strani istražitelji. Paralelno sa tim dolaze zahtjevi da se nadležnosti VSTV vrate na entitetski nivo.
Sada je na red došao Ustavni sud BiH, kao posljednja i najviša instancu u nizu sudske vlasti.