Zamislite da zbog odbrane pitke vode u svojoj zajednici završite na sudu, suočeni sa prijetnjom da ćete platiti desetine hiljada maraka odštete korporaciji, dok vam istovremeno traže sudsku zabranu da o tome uopšte govorite. Ovo nije scenario iz distopijskih filmova, već svakodnevica čuvara rijeka i prirode u Bosni Hercegovini od Kasindolske rijeke do Vareša. Takozvane SLAPP tužbe postale su snažno sredstvo u rukama moćnika, usmjerena na to da kroz skupe i iscrpljujuće sudske procese natjeraju građane na autocenzuru. Odgovor na ovaj pritisak sada je na stolu Narodne skupštine Republike Srpske kroz prijedlog zakona koji bi konačno mogao zaštititi one koji brane opšti interes.
Centar za životnu sredinu je podnio inicijativu za donošenje Zakona o zaštiti lica koja promiču ljudska prava i slobode Republike Srpske. Nakon što je izrađen nacrt, koji se oslanja na inicijativu za donošenje sličnog zakona u FBiH, zakon je dostavljen Narodnoj skupštini Republike Srpske na nadležno postupanje, u skladu sa Pravilnikom o radu skupštine.
Zakon ima za cilj introdukciju posebnog mehanizma zaštite društveno angažovanih građana i grupa, koji zbog svog djelovanja mogu da budu izloženi različitim pritiscima. Jedan od posebnih vidova takvih pritisaka, kao alata za cenzuru javne kritike, jesu tužbe radi sprječavanja učešća građana u pitanjima od opšteg interesa (SLAPP).
Stoga se zakonom predlaže rješenje u vidu prethodne pravne zaštite kod neosnovanog korištenja pravnih sredstava, ali i slučajevima prekomjernog zadiranja u ljudska prava i slobode. Uživanje slobode izražavanja i okupljanja, kao temeljnih sloboda, predmet su posebne zaštite u zakonu.
Zaštita slobode izražavanja
“Njegovim usvajanjem bi građanima koji su, između ostalog, tuženi za navodnu klevetu, omogućilo da od suda traže zaštitu slobode izražavanja u demokratskom društvu. Podnošenjem prijedloga za tzv. rano odbacivanje vidno neosnovane tužbe, kao vida zloupotrebe pravosuđa, nadležni sud bi odlučivao o njenom odbacivanju. Po prijedlogu, sud bi takav zahtjev razmatrao prioritetno i kao posebno pravno pitanje, cijeneći pri tome kontekst svakog pojedinačnog slučaja”, saopšteno je iz Centra za životnu sredinu.
Pored posebne zaštite od tužbi, zakon takođe predviđa ovaj mehanizam i izvan parničnog postupka, tj. za druge slučajeve suzbijanja osnovnih sloboda građana. Prijedlog za odbacivanje zloupotrebe pravnog sredstva bi se mogao podnijeti i kod pokretanja prekršajnog, krivičnog, disciplinskog i drugog upravnog postupka, a kojima je cilj pravno opterećivanje i autocenzura građana. Zaštita bi se mogla tražiti i od akta ili radnje organa vlasti, koja nije proprocionalna i prekomjerna je u demokratskom društvu, a koja bi mogla biti usmjerena i na povezana lica.
Pravni alat za prevenciju zloupotrebe pravosuđa
“Potreba za obimom zaštite, koji je širi od tradicionalnog, ogleda se u recentnoj društvenoj dinamici i zakonodavnoj politici, te sve složenijim načinima suzbijanja angažovanog djelovanja građana i drugih subjekata, a što je imperativ zdravih demokratija. Zakon bi stoga služio kao pravni alat za prevenciju zloupotrebe pravosuđa, ali i ovlaštenja javnih organa ili nosilaca javnih funkcija koja se koriste suprotno ustavnim standardima”, istakao je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.
Preporuke sadržane u Izvještaju Specijalne izvjestiteljice UN-a za stanje branitelja/ica ljudskih prava
Preporuke za donošenje tzv. anti-SLAPP zakona sadržane su i u Izvještaju Specijalne izvjestiteljice UN-a za stanje branitelja/ica ljudskih prava gđe. Marry Lawlor, koja je nakon službene posjete BiH, izvještaj prezentovala na sastanku Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC), u februaru 2026. godine u Ženevi.
Garancije u pogledu slobode izražavanja su prepozante kao minimum uslova za demokratiju i u Direktivi (EU) 2024/1069 Evropske unije, kao i Preporukama Vijeća Evrope iz aprila 2024. godine. Jačanjem zaštite prava svih građana, slobode izražavanja i poticajnog okruženja za civilno društvo, ispunili bi se i bitni prioriteti iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi pomoglo procesu pristupanja EU, kao i harmonizaciji zaštite građana u oba entiteta.
Primjeri SLAPP tužbi:
Kasindolska rijeka (Istočno Sarajevo): Školski primjer SLAPP-a u RS. Belgijski investitor je tužio mlade aktivistkinje Saru Tuševljak i Sunčicu Kovačević za klevetu tražeći odštetu, ali i sudsku zabranu javnog govora o projektu. Pod pritiskom UN-a i javnosti, tužbe su povučene 2023. godine, ali nakon ogromnog iscrpljivanja djevojaka.
Rijeka Bistrica (Foča): Nakon što su ekološki aktivisti i novinari ukazali na nelegalne pripremne radove na izgradnji hidroelektrana, državni investitor (HE Bistrica/ERS) uzvratio je kontratužbama za klevetu protiv aktivista i medija kako bi skrenuo fokus sa ekoloških dozvola koje su im kasnije i poništene.
Rijeka Kruščica (Vitez): Mještanke i aktivistkinje koje su 500 dana fizički blokirale most kako bi spriječile gradnju MHE, privatni investitor je zasuo tužbama tražeći astronomske odštete za “izgubljenu dobit”. Cilj je bio da se lokalno stanovništvo finansijski slomi i uplaši.
Rudnik u Varešu (Adriatic Metals): Velika međunarodna rudarska korporacija poslala je opomene pred tužbu i pokrenula pravne mehanizme protiv lokalnog aktiviste Hajrudina Bilalovića jer je javno izrazio zabrinutost za zagađenje pitke vode i sječu šume, što su osudile međunarodne organizacije za ljudska prava.
Izvori rijeke Sane (Ribnik): Aktivisti Koalicije za Sanu, koji su godinama dokazivali proceduralne propuste oko MHE “Medna”, konstantno su bili pod pritiskom opomena pred tužbu i tužbi za narušavanje poslovnog ugleda, čime su se trošili resursi i energija lokalnih udruženja.