OPASAN UDAR NA PRAVO GRAĐANA: Policija zabranila protest ekoloških aktivista u Banjaluci

Ponovo otvoreno pitanje prava na slobodu govora i okupljanja u Republici Srpskoj.

Planirano okupljanje građana sa Ozrena ispred Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci, koje je bilo zakazano za danas, otkazano je juče popodne, nakon što je Policijska uprava Banjaluka donijela rješenje o zabrani održavanja ovog javnog skupa. Protest je planiralo Ekološko udruženje „Ozrenski studenac“, s ciljem da građani javno izraze protivljenje najavljenim rudarskim i geološkim istraživanjima na području planine Ozren.

Iz Policijske uprave Banjaluka saopšteno je da je zabrana donesena zbog toga što predložena lokacija nije predviđena za održavanje javnih okupljanja u skladu sa važećim odlukama Grada Banjaluka, ali i zbog procjene da bi održavanje skupa moglo dovesti do narušavanja javnog reda i mira. Organizatorima je rješenje o zabrani dostavljeno neposredno uoči planiranog termina okupljanja.

Podsjetimo, najava protesta uslijedila je nakon što je kompanija Lykos Balkan Metals obavijestila Opštinu Petrovo da 22. maja planira započeti detaljna geološka istraživanja na istražnom prostoru „Petrovo“. Ove aktivnosti izazvale su snažno protivljenje lokalnog stanovništva, uključujući mještane mjesne zajednice Sočkovac, ali i predstavnike lokalne vlasti u Petrovu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Dodatni izraz nezadovoljstva građana iskazan je i kroz referendum održan 17. maja u Sočkovcu, na kojem se, prema dostupnim podacima, čak 98 odsto izašlih birača izjasnilo protiv realizacije geoloških istraživanja na ovom području.

Uprkos zabrani okupljanja u Banjaluci, protivljenje projektu na Ozrenu ostaje izraženo, a predstavnici lokalne zajednice i ekoloških udruženja najavljuju dalju borbu protiv planiranih istraživanja.

NISU NAVEDENE KONKRETNE ČINJENICE ZA ZABRANU

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Jovana Kisin, advokatica, kaže da zabrana mirnog okupljanja Ekološkog udruženja „Ozrenski studenac“ Sočkovac predstavlja ozbiljan i opasan udar na pravo građana da mirno, javno i dostojanstveno izraze svoj stav o pitanju od javnog interesa.

“Policija je skup predstavila kao bezbjednosni problem, a u stvari se radi o mirnom ekološkom okupljanju građana koji traže zaštitu planine Ozren i podršku institucija u proceduri njenog proglašenja nacionalnim parkom. Dakle, radi se o javnom interesu, zaštiti prirode i pravu građana da se obrate upravo onoj instituciji koja o takvim pitanjima treba da odlučuje. Rješenje o zabrani dostavljeno je organizatoru tek 18.05.2026. godine u 16.00 časova, manje od 24 časa prije najavljenog početka skupa. Time je pravo na žalbu praktično pretvoreno u formalnost. Zakon o javnom okupljanju propisuje hitan postupak, ali taj postupak ima smisla samo ako organi postupaju tako da pravni lijek bude stvaran, a ne iluzoran”, rekla je za BUKU Kisin.

Dodaje da je posebno zabrinjavajuće što se zabrana zasniva na neodređenim i neprovjerljivim „operativnim informacijama“.

“U rješenju nisu navedene konkretne činjenice za zabranu, imena, radnje, bilo kakvi dokazi o stvarnoj opasnosti, niti obrazloženja zbog čega bi miran skup građana predstavljao rizik koji se ne može riješiti redarskom službom, izmjenom trase, dodatnim mjerama obezbjeđenja ili drugim blažim mjerama. Zabrana mirnog okupljanja ne smije biti administrativna prečica za izbjegavanje javnog pritiska. Ona mora biti krajnja mjera, zasnovana na jasnim, konkretnim i dokazanim razlozima. Sve drugo je proizvoljno ograničavanje slobode okupljanja koju građani Banje Luke pamte i iz prošlih javnih okupljanja koja su uvijek završavala nezakonitim restrikcijama kao uhodanom matricom postupanja banjolučke policije”, pojašnjava Kisin.

Član 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima štiti pravo na mirno okupljanje, a praksa Evropskog suda za ljudska prava jasno obavezuje države da pokažu toleranciju prema mirnim okupljanjima i da preduzmu razumne mjere kako bi se ona omogućila.

“Obaveza policije nije da unaprijed utiša građane, nego da omogući da se miran skup održi bezbjedno. Zbog toga je podnesena hitna žalba ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske, sa zahtjevom da se nezakonita zabrana poništi i omogući održavanje prijavljenog mirnog okupljanja”, kaže nam naša sagovornica.

Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kaže da se ovim primjerom još jednom pokazuje koliko je loš Zakon o javnim okupljanjima i koliko se on proizvoljno tumači.

“Druga stvar, pored limitiranog mjesta dozvoljenog za javna okupljanja, generalni problem je i neprepoznavanje spontanih okupljanja građana. Zatim, mogućnost žalbe koja realno postoji, ali policija zabrani skup par sati prije samog skupa i kaže da se možete žaliti ministarstvu unutrašnjih poslova. Voljela bih da vidim nekog ko se žalio i kome je ministarstvo u roku nekoliko sati odgovorilo na žalbu. Dakle, besmislica”, rekla je za BUKU Dragana Dardić.

BEREMO PLODOVE LOŠIH ZAKONA

Ona napominje da je sporno i obrazloženje kad ga dobijete ili ne.

“U većini slučajeva ne dobijete obrazloženje zašto vam ne dozvoljavaju da organizujete javni skup ili se uvijek pozovu na klasično obrazloženje zbog potencijalnog ugrožavanja i narušavanja javnog reda i mira, što je takođe vrlo arbitrarno. Ovaj slučaj sa Ozrencima još jednom je pokazao sve rupe i manjkavosti zakona o javnom okupljanju, koji ne bi trebao da bude prepreka kada ljudi izražavaju svoje mišljenje, nezadovoljstvo i kritiku o stvarima koje se direktno tiču njihovih života i zajednica u kojima žive”, ističe Dardić.

Ona kaže da sada, nažalost, beremo plodove jako lošeg zakona o geološkim istraživanjima koji su aktivisti, branitelji ljudskih prava, predstavnici organizacija civilnog društva i drugi pokušali da ospore nudeći veoma dobre argumente zašto je loš, ali očigledno vladajućoj eliti nije odgovaralo da usvoji takve komentare.

“Nekome je odgovaralo da isključi lokalne zajednice iz odlučivanja o tome ko može da vrši geološka istraživanja na njihovoj teritoriji. Vjerovatno se iza toga kriju materijalni interesi i druge koristi koje bi neko mogao imati od davanja koncesija privatnim firmama. I još jedna stvar: ovo je još jedan u nizu primjera udara na ekološke aktiviste koji pokušavaju da odbrane prirodna dobra Bosne i Hercegovine. To je borba u kojoj bismo svi trebali učestvovati, jer ako izgubimo vode, rijeke i šume koje imamo, ništa drugo nam neće ni preostati”, kaže Dardić.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije