Cilj je da se na osnovu uočenih izazova u oblasti transplantacija i
donorstva, u Bosni i Hercegovini poduzmu koraci na kreiranju strategije
podizanja javne svijesti o donorstvu, ali i educiraju ljekari i osoblje
koje je angažovano na transplantacijama.
Na osnovu potpisanog memoranduma o saradnji, Donorska mreža u Bosni i
Hercegovini i Federalno ministarstvo zdravstva zajedno s partnerima iz
Republike Turkiye – Turskom transplant fondacijom i Međunarodnom mrežom
za transplantacije, Bezmialem Vakif Univezitetom, Univerzitetom
zdravstvenih nauka – Centrom za izučavanje zdravstvenih nauka Balkana,
Medicinskim fakultetom Univerziteta Gazi, Udruženjem transplant
koordinatora, Udruženjem turskih intenzivista i Zdravstvenim
diplomatskim društvom, uz finansijsku podršku turske Agencije za
saradnju i koordinaciju (TIKA) organizuju Početni događaj dvogodišnjeg
Projekta tehničke podrške jačanju transplantacija i doniranja organa u
BiH.
Od uspona do padova
Početni događaj projekta Tehničke podrške jačanju transplantacija i
donorstva, predstavlja sastanak svih partnera i aktera te prezentaciju
situacije u BiH i Turkiye, u pogledu transplantacija i donorstva.
Prof. dr. Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH, kazala je
kako je jučer održan početni dio projekta, a danas se održava
konferencija.
”Ovaj projekt ima za cilj implementanciju i edukaciju kadrova u
Federaciji BiH, da podigne stepen transplantacije i donorstva. Ono što
je bitno jeste da je naš partner projekta Federalno ministarstvo
zdravstva jer jučerašnjim prezentacijama turskih kolega smo vidjeli da
nevladine organizacije uz podršku institucija postižu najbolje rezultate
jer je Turska jedna od vodećih zemalja po broju transplantacija, a mi
smo nažalost na dnu evropskih zemalja po broju kadaveričnih
transplantacija“, kazala je Resić.
Marina Bera, pomoćnica u Federalnom ministarstvu zdravstva, kazala je
kako je već niz godina u fokusu rada ministarstva upravo
transplantancijski program.
U kontekstu toga ovo ministarstvo, pored legislative koja je u
potpunosti zaokružena i usklađena s direktivama Evropske unije (EU)
učestvuje ili samostalno provodi i ostale aktivnosti vezane za
transplantacijsku medicinu.
”U proteklom periodu imali smo različite faze. Od uspona, odnosno
povećanja broja transplantacija, kao što je to bio slučaj na primjer
kada smo imali potpisan ugovor sa Republikom Hrvatskom i provodili
zajedno s Republikom Hrvatskom jedan transplantacijski projekat. S druge
strane, dođu periodi kada dođe do određenog zatišja, odnosno do pada
broja, u prvom redu sada govorim, kadaveričnih transplantacija“, kazala
je Bera.
Dodala je kako je takav slučaj bio u vrijeme pandemije koronavirusa
koja se odrazila na transplantacije ne samo u BiH nego i šire.
Istakla je kako su u međuvremenu radili i rade na verifikaciji
zdravstvenih ustanova koje mogu provoditi određene transplantacijske
programe u skladu sa zakonom.
”Mi zaista imamo potencijal i za kadaveričnu transplantaciju kako
organa tako i tkiva, i stanica, a s druge strane imamo potencijal i za
transplantaciju sa živih donora“, naglasila je Bera.
Navela je i kako se u prošloj godini transplantacijski program, što
se tiče kadaverične transplantacije, ne mogu pohvaliti, a što se tiče
transplantacije sa živih donora bilo je osam transplantacija bubrega.
Urađeno je i 40 autolognih transplantacija koštane srži i još nekoliko
alogenih transplantacija.
”Nažalost program kadaverične transplantacije ne ovisi samo o nama
nego o mnogo sudionika, odnosno o svima nama i to mora biti jedan
društveni program u kojem ćemo svi zajednički učestvovati u promoviranju
doniranja organa“, kazala je Bera i ukazala na značaj edukacije.
300 ljudi čeka neki organ
Aldina Softić, potpredsjednica Udruženja dijaliziranih i
transplantiranih pacijenata FBiH i ujedno transplantirani pacijent,
kazala je kako na transplantaciju jetre nije morala ići u drugu državu i
skupljati novac nego je transplantaciju obavila u svom gradu.
Ukazala je na to kako stalna edukacija ljudi, razgovor s ljudima o
značaju doniranja organa i ovakve konferencije su podstrek da se
javnosti objasni koliko je doniranje organa značajno za one koji čekaju
transplantaciju.
”Trenutno je 300 ljudi koji čekaju neki organ. Mnogo ljudi nažalost
neće doživjeti taj najvažniji poziv iz bolnice, neće doživjeti da bude
transplantiran. Stoga mislim da bi svako od nas na neki način trebao
razmisliti o ovoj temi”, kazala je Softić.
Dodala je kako se mora razmišljati o načinima na koji se može pomoći ljudima koji čekaju organ.
”Nijedna vjera ne sprečava doniranje organa. Doniranje organa je
najhumaniji (čin, op.a.) i najbolja stvar koju možete uraditi na ovom
svijetu. Ostaviti trag iza sebe, ja sam primjer”, kazala je Softić.
Eyup Kahveci, predsjednik Fondacije za transplantaciju organa u
Turkiye, kazao je kako je riječ o projektu jačanja pružanja usluga
doniranja i transplantacije organa u BiH. U okviru projekta namjeravaju
govoriti o edukaciji medicinskog osoblja, ali i javnosti.
”Potrebna je tehnička podrška za osnaživanje sistema doniranja i
transplantacije organa u Bosni i Hercegovini”, kazao je Kahveci.
Govoreći o edukaciji javnosti kazao je kako će biti napravljena
strategija komunikacije te će biti održane aktivnosti u tom pogledu.
Istakao je kako će tokom konferencije surađivati sa stručnjacima u svojim oblastima s kojima će razmijeniti značajna iskustva.