Uskok je danas, pozivajući se na veliki interes javnosti, objavio rezultate službenog vještačenja sprovedenog u okviru istrage velike afere ilegalnog odlaganja otpada na području Gospića. Stručno izvještavanje Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ donosi alarmantne podatke o stanju na terenu i potvrđuje da je divlje odlagalište u Divoselu zagadilo lokalne podzemne vode mikroplastikom.
U vodi pronađene izuzetno visoke količine plastike
Vještaci su uzorkovali vodu na tri lokacije u blizini divljeg odlagališta – uzvodno od njega, neposredno uz samu lokaciju otpada i nizvodno.
Rezultati su pokazali veliku razliku između uzoraka. Voda koja dolazi prema odlagalištu gotovo da nije sadržavala plastiku, dok je u vodi koja prolazi ispod samog odlagališta pronađeno čak 89 odsto ukupne količine detektovane plastike.
Posebno zabrinjava podatak da je u jednom od nizvodnih uzoraka izmjereno čak 737 mikrograma polistirena, odnosno stiropora, po litru vode.
Takva koncentracija je izuzetno visoka i predstavlja ozbiljan problem za prirodni sistem. Mikroplastike ove vrste u čistim podzemnim vodama ne bi trebalo da bude, dok se u ovom slučaju čestice, pod uticajem padavina, ispiraju kroz porozni lički krš.
Nalaz vještaka ukazuje na jasnu vezu između ilegalno odloženog otpada i zagađenja podzemnih voda.
Pronađene različite vrste plastike, uključujući PTFE
Analizom je utvrđeno da zagađenje ne čini samo polistiren. U uzorcima su pronađeni i polietilen, koji se koristi za proizvodnju vrećica i folija, polipropilen, PET, ali i politetrafluoretilen (PTFE), poznatiji kao teflon.
PTFE pripada grupi perfluoriranih jedinjenja, odnosno PFAS supstanci, koje se često nazivaju „vječnim hemikalijama“ jer su veoma postojane u životnoj sredini i teško se razgrađuju.
Vještaci su registrovali i čestice mikroplastike veličine svega pet mikrometara, odnosno pet hiljaditih dijelova milimetra. Riječ je o česticama koje su nevidljive golim okom.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je gustina ove plastike približna gustini vode. Zbog toga se čestice ne moraju taložiti na dnu, već ih podzemne vode mogu prenositi kroz krške pukotine.
U samom vještačenju kao pripadajuće vodno tijelo ovog podzemnog bazena navedena je rijeka Lika. To otvara mogućnost da zagađenje iz područja Gospića kroz podzemne krške kanale dospije i u glavni lički riječni tok.
U Liku dovezeno oko 37.000 tona otpada
Objavljeno vještačenje predstavlja službenu potvrdu višegodišnjih upozorenja građana i ekoloških organizacija o posljedicama nezakonitog odlaganja otpada na ovom području.
Afera je dobila veliki zamah u februaru prošle godine, kada su istražitelji sproveli akciju protiv preduzetnika Josipa Šinceka i njegove kompanije Tipos Resurs.
Istragom je utvrđeno da je u Liku godinama dopreman otpad iz Italije i Slovenije. Otpad je, prema sumnjama istražitelja, prikazivan kao sirovina namijenjena proizvodnji građevinskih blokova, da bi potom bio nekontrolisano zakopavan i odlagan na otvorenom prostoru osjetljivog krškog područja.
Procjenjuje se da je riječ o oko 37.000 tona otpada.
U slučaj su se potom uključile i lokalne institucije. Pod istragom se našao i Jerko Kostelac, viši županijski savjetnik za zaštitu životne sredine i dugogodišnji kadar HDZ-a zadužen za izdavanje spornih dozvola iz oblasti zaštite okoliša.
Kostelac se sumnjiči da je kompaniji Tipos Resurs omogućio dobijanje dozvola i nakon što su inspekcijski nadzori utvrdili nepravilnosti. Prema sumnjama istražitelja, službeni zapisnici o uviđajima na lokacijama na kojima je već bilo zatrpano više hiljada tona otpada bili su krivotvoreni.
Protesti zbog zagađenja i odgovornosti institucija
Slučaj je izazvao i snažne reakcije javnosti i političke posljedice.
Župan Ernest Petry našao se na meti kritika nakon što je tvrdio da je Kostelcu odmah dao otkaz kada je saznao za nepravilnosti. Međutim, naknadno je objavljeno da je Kostelac sam zatražio prekid radnog odnosa kako bi, kako je navedeno, otklonio opasnost od ponavljanja djela i izašao iz istražnog zatvora.
Veliko nezadovoljstvo građana kulminiralo je protekle subote u Zagrebu, gdje se na protestu pod nazivom „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ okupilo više desetina hiljada ljudi.
Građani iz različitih dijelova Hrvatske zatražili su hitnu sanaciju zagađenih lokacija, utvrđivanje krivične odgovornosti svih koji su učestvovali u nezakonitom odlaganju otpada i zaustavljanje, kako su poručili, pretvaranja Like u prostor za odlaganje opasnog otpada.