April 2026. donio je novi inflatorni udar u Bosni i Hercegovini — inflacija u BiH u aprilu 2026 ponovo ubrzava rast troškova života, a građani to osjećaju iz mjeseca u mjesec. Cijene rastu brže od prihoda, mjere vlasti ostaju ograničene, a pad kupovne moći postaje sve vidljiviji.
Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, potrošačke cijene u aprilu su u odnosu na mart porasle za 1,9 posto, dok je godišnja inflacija dostigla 6,8 posto. Na prvi pogled, riječ je o umjerenim stopama u poređenju s ranijim inflatornim šokovima. Međutim, struktura rasta pokazuje nešto drugo, da pritisak na osnovne troškove života i dalje raste.
Gdje inflacija u BiH najviše pogađa građane
Mjesečni rast cijena zahvatio je gotovo sve kategorije potrošnje, ali nekoliko sektora posebno se izdvaja.
Ključni problem nije samo rast cijena, već njegova struktura. Poskupljenja pogađaju osnovne troškove života a to su energiju, transport i stanovanje, kategorije koje građani ne mogu izbjeći niti značajno smanjiti. Pad cijena zabilježen je samo u jednoj kategoriji, odjeći i obući (6,8 posto na godišnjem nivou), ali to ima minimalan uticaj na ukupni životni standard.
Jedna usluga skuplja za čak 139 posto
Podaci iz Republike Srpske dodatno ilustruju ovaj trend i pokazuju kako konkretne mjere utiču na troškove života.
Već u martu zabilježen je rast cijena od 1,4 posto na mjesečnom nivou, dok je godišnja inflacija iznosila 4,9 posto. Međutim, pojedine kategorije bilježe daleko veće skokove. Najizraženiji rast zabilježen je u sektoru zdravstva. Cijene bolničkih usluga porasle su za čak 139,1 posto. Razlog je administrativna odluka o povećanju participacije za bolničko liječenje od 1. januara. Cijena jednog dana ležanja povećana je sa 9 na 25 KM, dok je u Univerzitetskom kliničkom centru RS porasla sa 11 na 30 KM.
Osim zdravstva, rast cijena vidljiv je i u drugim ključnim sektorima.
Dodatni problem predstavlja raskorak između plata i troškova života.
Iako je prosječna plata u Republici Srpskoj na godišnjem nivou realno porasla za nešto više od šest posto, taj rast se brzo “topi”. Najveći dio prihoda odlazi na osnovne potrebe — stanovanje, energiju i hranu — upravo one kategorije u kojima cijene najbrže rastu.
Ograničen domet ekonomskih mjera
Ekonomisti upozoravaju da je inflacija u BiH kombinacija vanjskih i unutrašnjih faktora.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić ističe da je inflacija djelimično uvozna, ali da je pojačavaju domaće slabosti poput visoke zavisnosti od uvoza i nedovoljne tržišne konkurencije.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić naglašava da administrativne mjere, poput ograničavanja cijena, mogu kratkoročno ublažiti pritisak, ali ne rješavaju uzroke problema. “Sjetite se prije četiri godine kada smo govorili upravo o zakonu o akcizama, da se akcize suspenduju i ukinu na određeni vremenski period. Na kraju, nažalost, do toga u praksi nije došlo, ali posljedice izostanka takvih mjera danas ispravljamo i to nas danas daleko više košta nego što bi nas to koštalo u nekom tom trenutku da smo takvu jednu mjeru uradili”, rekao je Hadžić.
Profesor Anto Domazet dodatno podsjeća da BiH, zbog valutnog odbora, nema klasične monetarne mehanizme za borbu protiv inflacije. Time je prostor za reakciju dodatno sužen.
U tom kontekstu treba posmatrati i mjere “zaključavanja cijena” koje su vlasti u oba entiteta predstavljale kao rješenje. Iako su formalno obuhvatile osnovne proizvode, njihov efekat ostao je ograničen. Tržište se brzo prilagodilo, a rast cijena nastavio se kroz druge kategorije.
Inflacija ne staje ni u Evropi
Ni širi evropski okvir ne donosi mnogo optimizma. Inflacija u eurozoni jeste niža nego u BiH, ali evropske institucije upozoravaju na tzv. “upornu inflaciju”. Ona više nije vezana samo za energente, već sve više zahvata sektor usluga.
Na to upozorava i članica Izvršnog odbora Evropske centralne banke Isabel Schnabel, naglašavajući da inflatorni pritisci ostaju prisutni i da zahtijevaju opreznu ekonomsku politiku. Evropski komesar za ekonomiju Paolo Gentiloni također ukazuje na rizik od novih poremećaja, posebno u kontekstu nestabilnih cijena energije i geopolitičkih tenzija.
Zbog toga se očekuje oprezna i restriktivna ekonomska politika, što indirektno utiče i na zemlje poput BiH.
Inflacija kao trajno stanje
Za Bosnu i Hercegovinu to znači dvostruki problem. Inflacija dolazi iz međunarodnog okruženja, ali se dodatno pojačava domaćim slabostima.
Aprilski podaci o troškovima života nisu izuzetak, oni potvrđuju kontinuitet. A kako zaključuju domaći ekonomisti bez jačanja domaće proizvodnje, veće konkurencije i koordinisanijih ekonomskih politika, teško je očekivati značajnije olakšanje, za one koji su najugroženiji, a to građani ove zemlje.