Kontroverzna ideja o novom uređenju Bosne i Hercegovine ponovo je otvorena – ovaj put usred Zagreba, gdje je predstavljena mapa koja predviđa stvaranje posebne “hrvatske republike” unutar BiH.
Na konferenciji održanoj u hotelu Dubrovnik, u okviru skupa TradFest, učesnici su govorili o BiH kao “neuspjeloj državi” i potrebi uspostavljanja trećeg entiteta.
Prema predstavljenom modelu, Bosna i Hercegovina bila bi reorganizovana na tri etničke jedinice – Republiku Srpsku, bošnjačku i hrvatsku federalnu jedinicu – uz Brčko distrikt kao posebnu cjelinu.
Kako bi izgledala “hrvatska republika”?
Mapa koja je izazvala najviše pažnje predviđa da tzv. hrvatska jedinica obuhvati zapadnu Hercegovinu, područje oko Mostara, ali i određene enklave u srednjoj Bosni i Posavini.
Jedan od autora ovog prijedloga, univerzitetski profesor Ivan Pepić, tvrdi da bi ovakav model mogao osigurati “ravnopravnost konstitutivnih naroda”, pozivajući se na primjere federalnih država poput Belgije.
Organizatori: “Ne radi se o razbijanju BiH”
Učesnici konferencije ističu da cilj nije podjela države, već politička jednakost i opstanak naroda u BiH.
Među govornicima su bili i predstavnici konzervativnih organizacija, kao i pojedini političari i javne ličnosti iz Hrvatske, uz podršku međunarodnih think-tankova.
Oštre reakcije iz BiH
Kritičari ovakih ideja upozoravaju da je nedopustivo da se u glavnom gradu druge države raspravlja o unutrašnjem preuređenju Bosne i Hercegovine, te povlače paralelu s hipotetičkim scenarijem u kojem bi se u nekoj evropskoj zemlji raspravljalo o teritorijalnom prekrajanju druge države.
Poslanik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić. TradFest je opisao kao “skup margine političkog spektra”, a okupljene optužio za “uvođenje političkog narativa Milorada Dodika u Hrvatsku”.
“Zamislimo da se u Nemačkoj organizuje konferencija koja nosi naziv “Neuspešna Francuska i njena teritorijalna reorganizacija”. To bi bilo nezamislivo” rekao je Hodžić.
Jedinu reakciju iz Republike Srpske imao je Nebojša Vukanović
Vukanović upozorava da je posebno problematično što, kako kaže, nema gotovo nikakve reakcije ni institucija ni javnog servisa, iako se radi o pitanju koje direktno zadire u teritorijalni integritet države.
Prema njegovim riječima, situacija bi bila potpuno drugačija da se sličan skup održao u Beogradu.
“Da je neko u Beogradu pravio ovakve karte, digla bi se kuka i motika, bilo bi vanredno stanje”, poručuje Vukanović.
On smatra da ovakva selektivna reakcija pokazuje dvostruke standarde i političku pasivnost, te upozorava da ignorisanje ovakvih inicijativa može imati ozbiljne posljedice.
Kritika medija i političkih elita
Posebno se osvrnuo na ulogu medija, ističući da je zabrinjavajuće što javni servis, ali i većina političkih aktera, ne otvaraju ovo pitanje dovoljno glasno.
Vukanović tvrdi da se time šalje poruka slabosti i nedostatka jasnog stava kada su u pitanju ključni državni interesi.
“Ćutanje koje govori više od riječi”
U svom tekstu naglašava da je upravo tišina najveći problem – jer, kako kaže, ona često znači prećutno odobravanje ili izbjegavanje suočavanja s ozbiljnim temama.
Zaključuje da se ovakve situacije ne smiju ignorisati, jer se, kako upozorava, kroz “crtanje mapa” i slične inicijative testiraju granice političke tolerancije i spremnosti na reakciju.
Stara ideja u novom pakovanju
Iako zagovornici tvrde da se radi o modelu koji bi osigurao stabilnost, mnogi analitičari upozoravaju da se time zapravo oživljava dugogodišnja ideja o etničkoj podjeli BiH – samo u novom političkom kontekstu.