Pad cijena nafte nije donio očekivano pojeftinjenje osnovnih životnih namirnica. Građani sve teže podnose teret svakodnevnih poskupljenja.
Iako je smirivanje tenzija na Bliskom istoku dovelo do pada cijena goriva na domaćim pumpama, građani Republike Srpske i dalje ne osjećaju olakšanje u svakodnevnim troškovima života. Cijene osnovnih životnih namirnica, komunalnih usluga i drugih proizvoda ostale su na rekordno visokim nivoima, uprkos pojeftinjenju naftnih derivata.
Tokom posljednje krize na Bliskom istoku cijena goriva u pojedinim trenucima dostizala je gotovo četiri marke po litru, što je izazvalo lančana poskupljenja širom tržišta. Trgovci i proizvođači tada su rast troškova pravdali skupljim transportom i energentima.
Međutim, sada kada se cijena goriva vratila na približno tri marke po litru, očekivano pojeftinjenje robe široke potrošnje izostaje.
Predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača Snežana Šešlija upozorava da građani svakodnevno svjedoče novim poskupljenjima, čak i kada za njih nema jasnog ekonomskog opravdanja.
„Gorivo poskupi jednom, a cijene hrane rastu nekoliko puta mjesečno. Imamo situacije da proizvodi poskupljuju iz sedmice u sedmicu bez ikakvog zvaničnog razloga“, upozorava Šešlija.
Građani ne kriju nezadovoljstvo i smatraju da se cijene povećavaju mnogo brže nego što se smanjuju kada za to postoje uslovi.
Hljeb sustiže cijenu goriva
Poređenja radi, prije deset godina cijena litra dizela iznosila je oko dvije marke, dok je hljeb koštao oko 1,20 KM. Danas je gorivo oko tri marke po litru, a cijena hljeba u prosjeku dostiže 2,50 KM.
Ovakvi podaci pokazuju da osnovne životne namirnice bilježe znatno veći rast od mnogih drugih proizvoda, što dodatno opterećuje kućne budžete.
Ekonomista Milenko Stanić smatra da razlog leži u nedovoljnoj tržišnoj konkurenciji.
„Imamo monopolističke ili oligopolističke strukture i u proizvodnji i u trgovini. Takva tržišta po pravilu sporije reaguju na pojeftinjenja i nude lošije uslove za potrošače“, ističe Stanić.
Građani bez mehanizma zaštite
Iz Privredne komore Republike Srpske ranije su saopštili da se ne očekuju značajniji padovi cijena na tržištu, dok udruženja potrošača upozoravaju da nova poskupljenja nisu isključena.
Poseban problem predstavlja činjenica da građani gotovo nemaju mehanizme kojima bi mogli uticati na formiranje cijena ili zaštititi vlastiti standard.
„Najveći apsurd je što građani snose posljedice svih odluka, a praktično nemaju mogućnost da utiču na njihovo donošenje“, smatra Šešlija.
Dok cijene goriva pokazuju određene oscilacije i povremene padove, pravi test izdržljivosti za građane ostaju troškovi hrane, stanovanja, komunalnih usluga i svakodnevnih potreba, koji iz mjeseca u mjesec nastavljaju da rastu.