Mještani područja pogođenih poplavama sve su nezadovoljniji jer je na terenu manje mašina. Da se nije baš aktivno i planski radilo na sanaciji štete sada upozoravaju i iz Inžinjerske komore Federacije BiH. O okvirnoj šteti još je teško govoriti dok sanacija nije pri kraju, a samo valja podsjetiti da još 200 m pruge visi u zraku. Ukupno 17 kilometara čeka na obnovu, a željeznički saobraćaj onemogućen, čime je ugrožen opstanak brojnih firmi.
Da ne treba vraćati stanovništvo u Donju Jablanicu dok kamen ne bude sklonjen, smatra geolog Enes Šerifović. Kompletna morfologija terena Buturović polja, Parsovića, Seonice je promijenjena. Primjera radi most koji je prije bio visok 3 metra, sada je metar. Još jedno klizište otkriveno iznad rijeke Pandurice, blizu Parsovića.
“Pokrenuta masa od 2 miliona kubnih metara kamena, to je 5 miliona tona. Može se desit da taj materijal u narednim mjesecima posebice što nam dolazi jedan zimski period sa povećanim padavinama da zatvori korito te rječice Pandurice, da napravi zemljanu branu koja će pokrneut isti takav kamenoblatni tok”, upozorava Šerifović.
Dok Neretvica ne bude vraćena u svoj tok na ovo područje ne bi naseljavao ljude. Nije mu jasno zašto mašine planski ne čiste ta područja, a sam naneseni kamen ne iskoriste za nasipe. Isto se pita zašto kameni nasip nije očišćen sa oštećene željezničke pruge koji isto može biti korišten u sanaciji. Već skoro mjesec dana 200 m pruge u zraku, a izgleda da je toliko potrebno za sanaciju.
A odmah se krenulo jedino s najavama i mjerenjem štete. Željeznice Federacije objavile da dnevno gube 270 hiljada maraka, a dani samo prolaze. Milionske štete trpe firme iz BiH, jer je veza sa Lukom Ploče prekinuta, ali posljedice osjete i firme iz Srbije i Mađarske. GIKL iz Lukavca u višemilionskim gubicima.
“Taj će trošak do kraja godine, ukoliko se situacija ne popravi, iznositi čak devet miliona KM”, navode iz GIKIL-a.
Iz Arcelor Mittala poručili su da korištenje kamiona umjesto vozova stvara dodatne troškove. Još jedna alternativa je korištenje željeznica Republike Srpske, iz kojih su nam rekli da zbog toga i oni trpe gubitke. Sada se koks i ugalj umjesto iz Ploča, dovoze iz Bara do Lukavca, koks iz Sredsnje Evrope za Šamac i Zenicu, šećer iz Luke Solin za Brčko. Saradnja dogovorena, ali gubici enormni. Zbog toga poslodavci bili spremni sami platiti, ali izgleda da nije problem u novcu, već intertnosti.
“4. oktobra se desila katastrofa u Jablanici i posljedica toga je bio prekid željezničkog saobraćaja, uprava željeznica se još nijednom nije sastala”, ističe ministar saobraćaja i komunikacija BiH Edin Forto.
Iz Željeznica Federacije, ali i Autocesta danima čekamo odgovor na pitanje koliko je urađeno i zašto nikog ne zatičemo na terenu. Prvobitno je saopšteno da će za obnavljanje biti potrebno oko 5 miliona maraka. No sada će se izgledno i brojNe firme morati oporavljati, dok nekima prijeti i zatvaranje. Na nedostatke planskog rada u kriznim situacijama bh. vlastima sada ukazuju mnogi.
“Postoje mjere, set mjera, koji se uključi kada se neka katastrofa desi bez validacija, naknadi, doma naroda, ovih onih domova, sasvim je nebitno, sve to troši vrijeme. A vrijeme u biznisu pogotovo današnjem jest jednako novac. Naravno u cijeloj toj konstalaciji stvari nažalost ko će tu ustvari iskihati taj nerad smo ja i vi”, smatra Sanel Halilbegović, ekonomista.
Primjera radi kompanija INA ranije je najavila transport do skladišta u BiH, no povećane cijene transporta mogle bi dovesti do povećanja cijena nafte i plina na bh. području. Na terenu posljenjih dana zatičemo manje mašina. Zašto sanacija ovako značajne pruge još nije započeta izgledno ćemo saznati na sjednici Zastupničkog doma Federacije krajem novembra kada će biti razmatran Vladin izvještaj o urađenom.