„Ova inicijativa predstavlja odgovor
na potrebe žrtava ratne torture u Republici Srpskoj u kontekstu ostvarivanja
statusa i sa njim povezanih prava za teške zločine koje su ove osobe
preživjele, a koje se trebaju i mogu regulisati u Zakonu“, ističe potpisnica
Inicijative Nada Golubović, predsjednica Upravnog odbora Fondacije Udružene
žene.
Iako postoji značajan protok vremena
u odnosu na ratna dešavanja u BiH on, nažalost, nije zaliječio stare rane,
uključujući dugotrajne psihološke, fizičke, ekonomske i društvene posljedice
torture po žrtve i njihove porodice. Mnoge žrtve i dalje pate od trauma povezanih
sa zločinima koje su preživjele, koje su ostavile značajne posljedice,koju je
teško prevazići.
„Podnijeti zahtjev za priznavanje statusa podrazumijeva da
osoba javno progovori o svojoj traumi, a vrijeme kad je neko spreman na to je
individualno. Zato je žrtvama potrebno
ostaviti veći prostor da odluče kad su istinski spremne javno govoriti o svom
traumatičnom iskustvu“, dodala je Golubović.
Potpisnici inicijative su ukazali i
na Član 14. UN-ove Konvencije protiv mučenja, koju je država BiH kao potpisnica
obavezna poštovati, u kojem se naglašava da pravo na naknadu treba biti
efektivno, te da je potrebno uklanjati prepreke za uživanje prava na reparacije
kao što je neadekvatno zakonodavstvo…proceduralne uslove koji otežavaju
ostvarivanje prava, ograničeni rokovi i slično.
Nadalje se ističe da je žrtvama potrebno osigurati ne samo de iure,
već i de facto pristup „pravovremenim i djelotvornim mehanizmima za
ostvarivanje prava.“
“Relevantni međunarodni standardi
obavezuju države članice da osiguraju da sve žrtve torture imaju mogućnost
pristupa njihovim pravima neovisno od toga kada je povreda nastala i da ne
smiju biti ograničeni rokovima, obzirom na kontinuiranu prirodu efekata mučenja
i činjenicu da svako ima pravo da odluči kada je spreman da progovori o svojoj
traumi”, kazala je Adrijana Hanušić Bećirović, viša pravna savjetnica
organizacije TRIAL International koja je potpisnica ove Inicijative.
Ako nije moguće ukinuti vremensko
ograničenje, potpisnici Inicijative predlažu produženje roka na dodatnih pet
godina, odnosno do oktobra 2028. godine, što bi dalo priliku žrtvama da podnesu
zahtjev za ostvarivanje statusa, a institucijama sistema da ulože dodatne
napore da prava propisana Zakonom budu implementirana u punom obimu i u korist
žrtava.
“Suđenja za ratne zločine počinjene
tokom oružanog sukoba u BiH još traju što znači da mnoge žrtve ratne torture
nisu još ostvarile pravo na krivičnu pravdu. Iako prava na reparacije nisu direktno
uslovljena krivičnom presudom, postavlja se pitanje zašto zatvoriti proces priznavanja prava i statusa žrtvama,
ili ograničiti ga na neki vremenski period ako sam ratni zločin ne zastarijeva?
I kakvu sliku o sebi kao društvu ostavljamo budućim generacijama ako žrtvama
propišemo da je njihovo pravo na status zbog preživljene ratne torture bilo
vremenski ograničeno i više nas posljedice sa kojima oni žive ne zanimaju?”,
kazala je Radmila Žigić, direktorica
Fondacije „Lara“.
U potpisu inicijative su:
Fondacija „Udružene žene“ Banja Luka, TRIAL International, Udruženje građana
„Zdravo da ste“, Fondacija „Lara“, Centar ženskih prava Zenica, Udruženje
građana „Vive žene“, Udruženje žena “Most“ Višegrad, Udruženje Prijedorčanki
„Izvor“, Genesis projekt, Fondacija „Cure“ Sarajevo, Mreža za izgradnju mira,
Udruženje žena „Duga“ i Helsinški parlament građana Banja Luka.