Prije nešto više od mjesec Buka je pisala o strahovima roditelja djece sa oštećenjem sluha u Kantonu Sarajevo zbog Pravilnika Ministarstva za odgoj i obrazovanje kojim se smanjuju kapaciteti JU Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju. Roditelji su tada u razgovoru za Buku iskazali nezadovoljstvo i rekli kako im ministrica Naida Hota-Muminović ne odgovara na pisma. Nakon pisanja Buke i medijskog upita, iz Ministarstva stižu odgovori.
Prozvani kažu kako Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo kontinuirano radi na poboljšanjiu trenutnih uslova rada Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo, ali da je važno imati na umu da takav proces zahtijeva vrijeme, unapređenje postojećeg normativnog okvira, osiguranje dodatnih finansijskih sredstava, ali i preduzimanje drugih aktivnosti s ciljem poboljšanja postojećih materijalno-tehničkih i drugih uslova rada.
„Ministarstvo će svakako u narednom periodu nastaviti usmjeravati svoj rad kako bi se osigurali što bolji uslovi za rad svih centara koji obrazuju djecu s teškoćama u razvoju. Također, važno je naglasiti da je briga za rad i funkcionisanje Centra koju iskazuje Vijeće roditelja vrijedna svakog poštovanja“, kažu iz Ministarstva za Buku.
A iz Vijeća roditelja, na čelu sa predsjednicom Aidom Kadrijom kažu kako im odgovori nisu od prevelike pomoći.
“Nismo dobili odgovor, nikakvu sigurnost da će tretmani biti nastavljeni u obimu koji će nam biti potreban. Samo odgovor smo čekali duže od mjeseca. Ignorisali su nas, objavom članaka i upita su poslali odgovor, oglasili se da postoje”, kaže za Buku Aida Kadrija, predsjednica Vijeća roditelja.
Odgovor ministarstva je nije utješio, a roditelji sada pokušavaju ići dalje u izmjeni pedagoških standarda.
“Ne možemo biti zadovoljni jer ništa konkretno nismo dobili, niko nam ne garantuje da će rehabilitacije biti na potrebnom nivou, niko ne garantuje da će centar nastaviti raditi u istom obimu ili će ga transformirati i kako”, dodaje Kadrija.
Na pitanje Buke: Zbog čega je došlo do smanjenja broja stručnjaka, odnosno novim Pedagoškim standardima je predviđeno zapošljivanje jednog logopeda i surdoaudiologa na 15-oro, umjesto na 10-oro djece kao što je do sada bilo, iz Ministarstva su odgovorili citiranjem dijelova Pedagoških standarda.
Dodaju da je normativ predvidio za svakog učenika s određenom vrstom teškoće 0,07 izvršilaca stručnih saradnika koji su specijalisti za određenu vrstu teškoće.
„U cilju jednakog pristupa svakoj pojedinoj vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika, kao i sve češćim slučajevima kombinovanih teškoća u razvoju kod učenika i potrebe izrade programa podrške učenicima sa teškoćama u razvoju s multidisciplinarnim pristupom i uključivanjem stručnih saradnika i saradnika u realizaciju tih programa iz različitih oblasti (logoped, surdoaudiolog, oligofrenolog, somatoped…) normativ je predvidio kako je već navedeno, s jasnim ciljem što kvalitetnije i sveobuhvatnije podrške učenicima“, dodaju iz Ministarstva.
Skreću i pažnju na činjenicu da dosadašnji Pedagoški standardi i normativi za srednje obrazovanje nisu uopšte predviđali niti normirali stručne saradnike na način kako je to novim Pedagoškim standardima i normativima za srednje obrazovanje urađeno.
„Tačno je da su prethodno važeći Pedagoški standardi za osnovni odgoj i obrazovanje i normativi školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila za osnovnu školu bili urađeni parcijalno i selektivno ne predviđajući stručne saradnike za sve vrste teškoća u razvoju s kojima se učenici susreću, te su bili djelimično neprecizni (npr. ako centar pohađa 5 učenika s govorno-jezičkim smetnjama je li to znači da centru ne pripada logoped), dok je novim Pedagoškim standardima za osnovni odgoj i obrazovanje i normativima školskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i učila za osnovnu školu urađeno cjelovito i sveobuhvatno, a na osnovu pripadajućeg stručnog kadra i pojedinačnih potreba učenika sa teškoćama u razvoju se na nivou svake ustanove izrađuju pojedinačni programi podrške učenicima sa teškoćama u razvoju, uz napomenu da normativ stručnih saradnika obezbjeđuje minimalno dva sedmična termina za svakog učenika sa teškoćama u razvoju, a može ih biti i više u skladu sa potrebama svakog učenika pojedinačno“, navodi se u odgovoru resornog ministarstva na upit Buke.
Roditeljima na osnovu pisma ministrice, kojeg su dobili nakon pisanja Buke, mnogo toga nije jasno. Promjene kojima se hvale iz ministarstva za roditelje su samo „promjene radi promjene“.
“U pismu je puno riječi, a ništa konkretno. Čovjek se pita šta je pisac htio reći. Djeci s teškoćama treba redovna rehabilitacija svaki dan. Ako zelimo da dijete postigne svoj maksimum, onda mu treba dati maksimum”, dodaje Kadrija.
Njeno mišljenje je da ovim izmjenama ministarstvo djeci ne daje maksimum. S druge strane resorna ministrica uvjerava da je neupitno opredjeljenje Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo za poboljšanjem uslova za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju svih učenika sa teškoćama u razvoju.
“Nadalje, uređeno je pitanje praćenja, analiziranja i unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa i psihosocijalnog razvoja učenika u školi, kroz stručnu saradnju sa učenicima, nastavnicima, ostalim stručnim saradnicima i roditeljima. Također, Standardima i normativima su kroz definisanje broja i strukture stručnih saradnika za podršku inkluzivnom obrazovanju, kao i kroz opis poslova stručnih saradnika, uvažene specifičnosti centara koji obrazuju djecu s teškoćama u razvoju”, stav je Ministarstva za odgoj i obrazovanje.
Zatvorenost ministarstva, nedovoljna artikulisanost izmjena i nespremnost na otvoren dijalog roditelje dodatno zabrinjava i nameće im pitanje da li se ministarstvo vodi najvažnijim principom – najbolji interes djeteta.