Broj djece sa oštećenjem sluha raste, ali nadležni u Kantonu Sarajevo, umjesto da traže nove metode rada sa ovom populacijom, kupuju novu opremu, zapošljavaju dodatni kadar, odlučili su da smanje kapacitete za rad sa djecom s oštećenim sluhom.
Roditelji su zabrinuti i smatraju da Ministarstvo za odgoj i obrazovanje Kantona i ministrica Naida Hota Muminović planiraju smanjenje kapaciteta ili čak zatvaranje JU Centar za slušnu i govornu rehabilitaciju.
Prvi korak na tom putu je ispunjen: smanjen je broj stručnjaka koji treba da rade sa djecom.
„Stari Pedagoški standardi su predviđali jednog logopeda i surdoaudiologa na 10 djece. Prijedlog novih Pedagoških standarda je predvidio jednog logopeda i surdoaudiologa na 20 djece. Nakon uloženih primjedbi, to je ispravljeno na brojku od 15 djece na jednog logopeda i surdoaudiologa. Ni jedan od navedenih standarda nije dovoljan za svakodnevnu i intenzivnu rehabilitaciju unutar obrazovnog sistema“, kaže za Buku Sead Kojić, potpredsjednik Vijeća roditelja Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju.
Svoje primjedbe slali su i resornoj ministrici Hota Muminović, ali ona nije imala razumijevanja za njih.
„Ministrica nije smatrala bitnim da reaguje na naš dopis ovim povodom. Ogorčeni smo ovakvim odnosom Ministrice prema našoj djeci“, dodaje Kojić.
Član Školskog odbora Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju iz redova roditelja Edmir Durić ne razumije poteze resornog ministarstva, niti kako su nadležni kreirali nove standarde.
„Volio bih da nam ministrica objasni kako će smanjenje tretmana rehabilitacije za 50% pomoći našoj djeci“, rekao je Durić za Buku.
Poražavajući odnos nadležnog ministarstva govori o nedostatku osjećaja prema djeci sa teškoćama, jer umjesto da im pruži više, Ministarstvo im uskraćuje, odnosno smanjuje dosadašnja prava.
Djeca s teškoćama mogu biti korisni članovi društva, ne smiju biti diskriminisani u moraju dobiti sve neophodne resurse kako bi se što više razvijali. No, u ministarstvu izgleda nisu razmišljali o šteti koju će napraviti svojim promjenama.
„Djeca sa slušnim i govornim teškoćama mogu sutra biti korisni članovi društva ukoliko im se kroz školovanje pruži adekvatna rehabilitacija i maksimalna podrška. Tu ne smije biti ušteda!“, upozorava Aida Kadrija, predsjednica Vijeća roditelja Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju.
Ova ustanova obrazuje djecu sa slušnim, govornim i kombinovanim teškoćama. Unutar Centra, svoj obrazovni i rehabilitacijski put pohađaju i djeca sa ugrađenim kohlearnim implantima, tzv. umjetnim pužnicama, koji omogućuju djeci da čuju.
Roditelji su se ministarstvu prvi put obratili 21. novembra 2023. godine, zajedno s ostala četiri centra koja obrazuju djecu s teškoćama u razvoju. Tada su rekli kako su zabrinuti zbog ulaska Radne grupe Ministarstva u centre, koja treba dati prijedloge za racionalnije korištenje materijalnih, kadrovskih i prostornih resursa.
Ministrica nikada nije pronašla volje ili interesa da se bavi ovim problemom, pa nikada nije ni poslala odgovor. Roditelji su tada jasno rekli kako su zabrinuti zbog glasina da ova aktivnost vodi smanjenju kapaciteta centara i njihovom mogućem zatvaranju.
Drugi put, tačnije 16. januara 2024. god., roditelji su dostavili primjedbe i sugestije na Prijedlog pedagoških standarda koji se odnose na neophodnu rehabilitaciju djece sa slušnim i govornim teškoćama, ukazujući na velike propuste po tom pitanju.
“I tu smo ostali bez zadovoljavajućeg odgovora, što je evidentno iz teksta dostupnih Pedagoških standarda. Svako dijete zaslužuje priliku da razvije svoj potencijal i postigne svoj maksimum. Za djecu sa slušnim i govornim teškoćama to podrazumijeva intenzivan angažman stručnih saradnika, što im je novim Pedagoškim standardima uskraćeno. Stavljate nas u poziciju da mislimo kako smatrate da djeca sa slušnim oštećenjem i djeca sa kohlearnim implantima nemaju pravo uživati u muzici, učiti uz pokrete i muziku, unapređivati svoja osjetila putem senzornih tretmana“, navodi se u trećem pismu Vijeća roditelja.
Odgovor nikada nisu dobili.
Odgovor na pitanja zašto se izmjena Pedagoških normi radi na štetu djece i zašto ministarstvo gaji ignorantski odnos prema roditeljima djece, od nadležnog ministarstva i ministrice Hota-Muminović nismo dobili.