Nacionalni park “Una” nastao je iz potrebe da se zaštiti jedan od najljepših i biodiverzitetski najšarolikijih krajolika Evrope. Osnovan je prije manje od pet godina, a danas je prepoznatljiv širom Evrope.
Ipak, 80 posto ovog parka je slobodno za kretanje posjetilaca, pa Mulić procjenjuje da je NP “Unu” u 2015. godini posjetilo između 80.000 i 90.000 posjetitelja, što je ozbiljna referenca kada se govori o razvoju turizma. Dodao je da su posjete parku povećane za 43 posto u odnosu na 2014.
Mulić ističe da su uposlenici NP “Une” u posljednje četiri godine napravili konture nacionalnog parka prema standardima i kriterijima koji se primjenjuju u EU uz pomoć svog osnivača Vlade Federacije BiH, kao i ostalih sudionika koji sve više prepoznaju park kao perspektivu razvoja ovog dijela BiH.
Na osnovu prošlogodišnjih rezultata, Mulić očekuje da će i 2016. biti još i bolja, ukoliko vremenske prilike to budu dozvoljavale.
– Ali očekujemo da će institucije prepoznati vrijednosti i uložiti značajnija sredstva u infrastrukturu parka da bismo stvorili još bolje uslove za jači iskorak, jer smo to zaslužili tokom četiri i po godine postojanja – ocijenio je.
Također očekuje i veliko interesovanje od turističkih agencija da posjete ovaj nacionalni park.
Najavio je i realizaciju projekta WWF “Adria” koji će biti implementiran u naredne četiri godine, a čija vrijednost iznosi 320.000 eura. Projekt se odnosi i na podršku biznisa lokalnog stanovništva, podizanje nacionalne svijesti te organiziranje radionica.
– Oni su BiH prepoznali kao vrlo uspješnu u zaštiti nacionalnih parkova, a cilj projekta je da se još više podigne nivo kvalitete usluga turističke ponude NP “Una” – naglasio je Mulić.
Nacionalni park “Una” prostire se dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i dolinom Unca, desne pritoke Une sve do rječice Krke na zapadu. Mulić kaže da ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, vrlo vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti.
– Prostor obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod utjecaje mnogih kultura, od kuda potječu bogata arheološka nalazišta, ostaci srednjovjekovnih utvrda i sakralnih objekata različitih vjera i kultura – objasnio je Mulić.
Posebnost za Unu jeste, dodao je, izrazita dužina njenog “sedrotvornog” toka, s cijelim nizom pratećih fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova) te s iznimnim oblicima kotlina (Martin Brod, Kulen-Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa, uzvodno i nizvodno od Martin Broda te nizvodno od Štrbačkog buka.
– Za Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen – istakao je Mulić.
Inicijative, prvo za UNESCO nominaciju, a kasnije za proglašenje područja zaštićenim su u velikoj mjeri proistekle iz inicijativa lokalnih zajednica ovog područja. Ova posebna veza između Une i lokalnog stanovništva predstavlja jednu od značajnih karakteristika vrijednih za očuvanje i zaštitu samog prostora.