Zaposleni/ice u svim institucijama, organima, organizacijama, poduzećima i svim drugim oblicima organiziranja za obavljanje djelatnosti i usluga na teritoriji BiH bi, prema ovom zakonu, trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika. Tako bi za katolike/kinje neradni dani bili za Bogojavljenje, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu, za Sve svete te za Božić.
Za pravoslavce/ke su neradni dani Božić, Sveti arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs. Za muslimane/ke su predviđena po dva dana za Ramazanski i Kurban-bajram te jedan dan po izboru vjernika u povodu Nove hidžretske godine ili rođenja poslanika Muhameda. Neradni dani za pripadnike/ce jevrejske vjere su u vrijeme blagdana Sukot, Šavuot, Pesah, Roš Hašanu (Nova godina) i Jom Kipur (Dan pomirenja), a za pripadnike/ce ostalih vjera u Bosni i Hercegovini zakonski je definirano pet dana u godini za potrebe obilježavanja vjerskih praznika.
Mreža za izgradnju mira pozdravlja brigu naših vlasti za prava vjernika/ca. Ipak, zakonodavac je zanemario činjenicu da u Bosni i Hercegovini žive i mnoge porodice u kojima se njeguju različite vjerske tradicije. Po ovom prijedlogu zakona, katolik koji je vjenčan sa pravoslavkom, tako ne može ostati kući za pravoslavni Božić, te neće moći sa svojom suprugom i njezinim najmilijim obilježiti za nju najradosniji vjerski praznik. Isto važi i za djecu iz takvih brakova, koja će se morati odlučivati da li će uzimati slobodno samo za očeve ili samo za majčine praznike.
Ono što je najveći problem sa ovim zakonom jeste činjenica da i nakon 20 godina u Bosni i Hercegovini ne njegujemo zajedničke praznike. Političke stranke na vlasti nas tako idalje pokušavaju razdvajati, umjesto da se dogovore oko minimalnog broj zajedničkih neradnih dana i da tako postiču pomirenje, suživot i zajedništvo.
Mreža za izgradnju mira se suporstavlja takvoj politici te Vijeću ministara i Parlamanetarnoj skupštini predlaže alternativni okvirni zakona o neradnim danima u Bosni i Hercegovini. Predloženi zakon se nalazi u prilogu. Predlažemo da Bosna i Hercegovina obilježava slijedeće međunarodne praznike i vjerske praznike kao zajedničke praznike za sve stanovnike/ice, na teritoriju cijele države.
Neradni dani za vrijeme međunarodnih praznika bi bili: Nova godina, 1. i 2. januar/siječanj, Prvi maj – praznik rada, 1. maj/svibanj, i Dan Evrope i pobjede nad fašizmom – 9. maj/svibanj. Neradni dani za vrijeme vjerskih praznika bi bili: pravoslavni Božić, 7. januar/siječanj, rimokatolički Božić, 25. decembar/prosinac, rimokatolički Uskrsni ponedjeljak, pravoslavni Vaskrsni ponedjeljak, prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurban-bajrama.
Entiteti, kantoni i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, pored navedenih neradnih dana, bi po potrebi mogli i druge dane proglasiti neradnim.
Pored toga, zaposleni/e, pored neradnih dana za gore navedenih vjerskih praznika, imali bi pravo i na dva dodatna, neradna dana po sopstvenom izboru za obilježavanje drugih vjerskih praznika.
Vjerujući u to da je 20 godina nakon rata došlo vrijeme da se radi na izgradnji nove i bolje Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine zajedništva i suživota, nadamo se da će parlamentarci i parlamentarke odvažiti se ka ovom iskoraku. Recimo ne podjelama, radimo na integraciji društva i zajedničkom njegovanju naših tradicija.