Predstavnici poljoprivrednika
u Federaciji BiH održali su sastanak s ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva Kemalom Hrnjićem, a glavna tema je bila kreiranje strategije
poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za 2021-2027.
Kao što se iz naslova vidi,
sa strategijom se dosta kasni, a ona koja je bila u nacrtu, a koju je kreirala
prethodna Vlada FBiH, izazvala je buru negodovanja poljoprivrednika u ovom
entitetu. Shodno tome, poljoprivrednici su zahtijevali da ministar Hrnjić
ispravi ono što je njima bilo sporno, te da strategija u konačnici izgleda
povoljnije za sve.
Kako spasiti proizvodnju
mlijeka?
U saopćenju Federalnog ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je navedeno da je na sastanku posebna
pažnja pružena sektoru mljekarstva koje je strateška grana razvoja
poljoprivrede u Federaciji BiH.
Ministar Hrnjić je istakao da
planiranom Strategijom ni na koji način ne smiju biti oštećeni poljoprivredni
proizvođači mlijeka, te da su u dijelu strategije koja govori o mljekarstvu u
Federaciji BiH načinjene izmjene koje idu u prilog proizvođačima mlijeka.
Naglašeno je da proizvodnja mlijeka
ima veliku važnost za prehrambenu sigurnost stanovništva i očuvanje ruralnih
područja u Federaciji BiH, te da nova strategija ne smije, niti dovodi u pitanje
opstanak proizvodnje mlijeka u FBiH.
“Napominjem da smo vrlo stručno
pristupili sistemskoj analizi sektora mljekarstva u Federaciji BiH koju smo
radili unutar Ministarstva, ali i u saradnji s eksternim stručnjacima. Došli
smo do, za nas, poražavajućih podataka. Naime, pored toga što izdvajamo sve
više novca za ovu oblast, u 2022. godini Federacija BiH je proizvela manje
mlijeka u odnosu na godinu ranije za 6,6 miliona litara. U 2023. godini, u
posmatranom periodu, zadržali smo nivo proizvodnje u odnosu na 2022. godinu
iako smo izdvojili znatno više sredstava”, rekao je federalni ministar Hrnjić.
Predsjednika Udruženja
poljoprivrednika FBiH Nedžada Biću smo pitali zbog čega je došlo do ovolikog
pada proizvodnje mlijeka u Federaciji BiH.
“Drastično su poskupili imputi koji
idu u proizvodnju, od početka korone, preko rata u Ukrajini. Neka poskupljanja
vezana za proizvodnju su i preko 400 posto. Od đubriva, sjemena, nafte,
veterinara, struje, vode, zakup zemljišta, sve ono što je uključeno u
proizvodnju, a da pritome cijena otkupa mlijeka nije pratila ovo ni blizu. Čak
su cijene u otkupu i padale. Sada vam je kod najboljeg proizvođača otkupna
cijena marku i dva-tri feninga, ali to su oni veliki proizvođači. Kod ostalih
je još od 60 do 80 feninga po litru. Tako mala otkupna cijena, bez obzira na
poticaje koji postoje iz federalnog budžeta, dovodi do gašenja proizvodnje”,
ističe za Buku Bićo, te objašnjava zašto je to tako.
“Uzmimo primjer da imate cijenu u
otkupu 1 KM, nek je poticaj 42 feninga, to je 1.42 KM. Markicu dobije mjesečno,
a ona 42 feninga dobije svako tri, jer poticaji idu kvartalno. Ministar je
angažovao eksterne ljude, stručnjake sa strane, da ljudi urade analizu koliko
košta proizvodnja mlijeka u štali. To je trenutno 1.41 KM. Dakle, proizvodna
cijena mlijeka u štali, a otkupljivač mu ga plaća 1 KM. Proizvođač je u startu
u minusu 41 fening. Eh, ljudi razočarani time lagano gase farme. Iako država
povećava poticaje, otkupljivači smanjuju otkupnu cijenu, tako da se mnogi
odlučuju za gašenje proizvodnje, ako neće da ostanu da se varakaju”, pojašnjava
prvi čovjek Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Smanjiti uvoz, uvesti zaštitne cijene
i prelevmane
Podsjeća kako je ovo računica
samo za one koji imaju otkupnu cijenu 1 KM, a većina ih nema tu cijenu, tako su
mnogi i sa poticajem u minusu.
Našeg sagovornika smo pitali
da li poljoprivrednici imaju neki prijedlog kako da se izađe iz ove krize u
koju je ušlo mljekarstvo, te kako da se spasi ova važna grana.
“Mljekarstvo ovim tempom ide
ka gašenju, a to je jedina proizvodnja u našoj državi koja je stabilna i
održiva, koja je kompletna u sistemu. Svaki otkupljeni litar se evidentira i na
njega se porezi plaćaju. Mlijeko, meso i žito su naše strateške proizvodnje. To
treba po svaku cijenu zadržati. Naravno da ima rješenja. Mi ga tražimo
godinama. Dakle, zaštitna cijena. Odredi se kolika je minimalna cijena u
otkupu. Eh, ako prerađivača slučajno to mlijeko više košta, to država može da
refundira. Nakon zaštitnih cijena, smanjiti uvoz. Zaštititi domaću poljoprivrednu
proizvodnju, što je možda preče i od uvođenja zaštitne cijene. Smanjiti dolazak
mlijeka sa strane po damping cijenama. Kada nema jeftinog uvoznog mlijeka, onda
se mora kupovati naše mlijeko po razumnim cijenama. Ovdje se neograničeno može
uvesti po duplo nižim cijenama mlijeko iz Evropske unije, gdje države izdvajaju
nenormalno puno sredstava za poljoprivrednu proizvodnju. Onda se ovdje uveze
sirovo mlijeko i odmah se pakuje kao domaće. Potrebno je uvesti prelevman i
carinu na uvoznu robu i uvoditi plavi dizel”, podvlači Bićo.
Konstatuje kako uvozni lobi
uništava poljoprivrednu proizvodnju u BiH, te da isti taj lobi vodi ovu državu.
Ministar je ukazao i na to da
je primjetno da tzv. „srednji i veliki“ proizvođači stagniraju u proizvodnji
dok „mali“ odustaju od ove vrste proizvodnje. Također je istakao da oko 75 posto farmi u Federaciji BiH na svojim
imanjima posjeduje tek tri do pet muznih grla, te dodao kako ovaj podatak
dovoljno govori u kakvoj se situaciji nalazi ovaj sektor.
“Upravo smo ovoj fokusnoj skupini
novom strategijom pokušali pomoći na način da do kraja strategijskog perioda,
do kraja 2027. godine, unaprijedimo gospodarstva, kojih je više od 3.000, kako
bi došli u rang „srednjih“ proizvođača i kako bi njihove farme bile samoodržive.
Stoga sam danas na sastanku s predsjednicima udruženja predočio da Ministarstvo
u Strategiji predviđa set mjera koje bi uključivale dva modela poticaja za one
proizvođače koji na svojim farmama imaju do pet muznih grla. Oni će imati
mogućnost da biraju model koji žele primijeniti i ovu mogućnost izbora smatramo
iskorakom i za BiH, ali i za put BiH ka EU. Prvi model je postojeći model u
kojem se plaćanja vrše po litru isporučenog mlijeka. Drugi model je kombinirani
model, po litru i grlu. U drugom modelu, pored toga što bi farmeri dobijali
više novčanih sredstava nego do sada, značajno bi bila popravljena njihova
likvidnost jer bi najveći dio sredstava dobili na početku godine što bi u
potpunosti isključilo rizik od kašnjenja u isplatama koje nas prate posljednje
dvije decenije. Za ove farmere također bi se spremio poseban paket mjera
podrške ulaganjima u muzna grla, muznu opremu, mješaone hrane, proširenje
štalskih objekata i uređaja za hlađenje mlijeka. Dakle, novčana podrška za ove
proizvođače s nivoa FBiH bi bila značajnija u odnosu na postojeća izdvajanja.
Za proizvođače mlijeka u Federaciji BiH koji posjeduju šest i više muznih grla,
a njih je 25 posto i proizvode oko 75 posto mlijeka u Federaciji BiH, način
obračuna u 2024. godini ostaje isti i neće se mijenjati”, pojasnio je ministar
Hrnjić.
Epohalne izmjene
Poljoprivrednici su zadovoljni ovom
izmjenom nacrta strategije koju im je predstavio resorni ministar, te navode da
je u ovom obliku mnogo bolja od one koja se pojavila 2021. godine.
“Ako ministar uspije provesti ovo što
je nama prezentirao na sastanku – to su stvari koje su epohalne. Baš strateški.
To je dobra stvar da se proizvođačima ponudi izbora, da im se poveća to
izdvajanje za njih, da im se pomogne da nabave bolju mehanizaciju, muzilice, da
prošire kapacitete i slično. Po ovom prijedlogu, mali proizvođač će moći
izabrati hoće li poticaj po litru ili po grlu, ako izabere po grlu dobit će
novac na početku godine, pod uslovom da kupi još jednu kravu u toku godine, da
bi mogao nastaviti dogodine. Ova strategija je kreirana u prethodnoj Vladi
prije dvije godine, i ona nije odgovarala nikome u tadašnjem formatu. Sada je
ona povučena na doradu i izgledat će totalno drugačije po ovome što je nama
ministar predstavio”, zaključuje Bićo.