Drugog dana sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) nakon izlaganja programa rada sutkinje Minke Kreho, koja od 2023. godine obnaša funkciju vršiteljice dužnosti predsjednika Državnog suda, Vijeće je imenovalo za predsjednicu tog suda.
Tokom svog izlaganja, sutkinja Kreho je istakla kako Sud BiH jedini radi predmete genocida i zločina protiv čovječnosti, dok manje složene predmete upućuje na entitetske sudove. Također je navela i da jedino Apelaciono odjeljenje radi izborne žalbe.
Sutkinja Kreho je ukazala na probleme koje je uočila u ovoj instituciji, između ostalog, činjenicu da je ove godine četvero sudija otišlo u starosnu penziju, a naredne je planirano da ode njih osam. Ukazala je da trenutno Sud broji 42 sudija, ali da problem postoji, iako je Vijeće u septembru izabralo četvero sudija, javlja Detektor.
„Znamo da će finansijske provjere trajati jedan duži period tako da sam ja odmah po odlasku svakog od ovih sudija njegove predmete, da ne bi stajali, rasporedila u postojeća Vijeća i oni su već u radu. Međutim, iduće godine će to biti malo teži problem kad ode osam sudija u penziju kako ćemo to organizovati sa umanjenim brojem sudija“, rekla je Kreho.
Kao jedan od problema Kreho je navela i sistem kontrole privremeno i trajno oduzetih predmeta i podsjetila kako je ove godine jedan uposlenik KDP-a pritvoren te mu je izrečena presuda, i da ovo nije prvi slučaj.
„Mi smo sad pooštrili kontrole u KDP-u. Čak smo u pregovorima s Centralnom bankom da novac koji je oduzet, da ga smjestimo u neki posebni trezor, gdje ne bi bio taj novac dat u opticaj“, rekla je ona.
Kreho je istakla da je glavni problem za Sud ne postojanje Agencije za upravljanje privremeno oduzetom imovinom, te izostanak postupanja Pravobranilaštva u predmetima prinudne naplate sudskih troškova i imovinske koristi. Ona je pojasnila da je ranije donesna odluka da sam sudija koji je donio presudu koja je postala pravosnažna pokreće izvršni postupak.
„Na taj način smo uspjeli za ove dvije godine preko osam miliona maraka da ubacimo u državni budžet, u kasu, jer Pravobranilaštvo ne želi to da radi“, rekla je ona.
Prednost Suda, prema sutkinji Kreho, je visok stepen efikasnosti kvaliteta rada, kao i visok stepen stručnosti i specijalizovanosti sudija i osoblja.
Ona je kazala, između ostalog, da Odjel za podršku svjedocima ovog Suda je dosad radio isključivo na predmetima ratnih zločina i pružao psihološku i psihičku pomoć svjedocima u ovim predmetima, a da je sada to prošireno i na predmete organizovanog kriminala, kao i korupcijske i finansijske predmete.
Kreho je rekla da je tokom posljednje tri godine uvela i dane otvorenih vrata za strane i domaće studente prava, kao i transparentnije izvještavanje o svakom suđenju i objavama presuda.
„Uveli smo da u isto vrijeme dok se čita objava presude da u to vrijeme izlazi i saopštenje za sve medije o toj presudi kako bismo na naeki način ograničili drukčije tumačenje onoga što je sudija pročitao na objavi presude“, rekla je ona.
Sud BiH, kako je naglasila, puno pažnje polaže na edukacije, koje i sam inicira.
„Moj cilj je da se poveća efikasnost i kvaliete rješavanja predmeta organizovanog kriminala i korpucije“, rekla je Kreho, te dodala da se dodatno prate i predmeti pranja novca i finansiranja terorizma.
Izborom novih sudija, kako je kazala, sutkinja Kreho planira prebaciti jedno vijeće s Odjela ratnih zločina na Odjel organizovanog kriminala, obzirom da je sada već manji broj predmeta ratnih zločina, dok se ovi drugi predmeti povećavaju.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić je kazao da je Vijeće primjetilo određenu disproporciju Sudija Odjela I i II u smislu održavanja ročišta suđnja, te je upitao hoćeli spremni raditi određene korekcije.
Kreho je navela da je tražila evidenciju o zaduženosti i da se uvjerila da sudije jednako zadužene. Ona je pojasnila da je u periodu od posljednih šest ili sedam mjeseci završeno 17 predmeta ratnih zločina, od kojih je sedam okončani presudom, u deset njih je optuženi preminuo.
„Samo to Vam je pokazatelj da vrijeme je proteklo. Razboljevaju se optuženi, razboljevaju se svjedoci“, kazala je ona.
Dodatno je ukazala na kompleksnost predmeta ratnih zločina gdje je nekada Vijeće onemogućeno da nastavi rad jer se ne može razdvojiti predemet, pa se mora čekati da optuženi ozdravi kako bi se suđenje nastavilo.
Ostali članovi Vijeća nisu imali pitanja za Kreho.
Nakon glasanja koje je bilo zatvoreno za javnost, sutkinja Kreho imenovana je za predsjednicu Sud BiH.
Kreho je za sutkinju Državnog suda imenovana u januaru 2007. godine. Prije toga je bila sutkinja za prekršaje općine Centar Sarajevo, od 1995. je izabrana za sutkinju Općinskog suda, gdje je radila do 2003., kada je izabrana za sutkinju sarajevskog Kantonalnog suda, gdje je ostala do imenovanja u Sud BiH.
Nakon hapšenja tadašnjeg predsjednika Državnog suda Ranka Debevca sredinom decembra 2023. je imenovana za vršioca dužnosti predsjednika Suda BiH.