Marfi pred sjednicu PIC-a o sudbini OHR-a: Bivši ambasador tvrdi da je došao kraj politici koju znamo 30 godina

Uoči sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC), koja je zakazana za iduću sedmicu, na društvenoj mreži Iks (X) oglasio se bivši američki ambasador u BiH, Majkl Marfi. Njegova detaljna analiza dolazi u ključnom trenutku, s obzirom na to da će se Upravni odbor PIC-a sastati kako bi razmotrio budućnost Kancelarije visokog predstavnika (OHR), ali i potencijalno imenovanje novog nasljednika na toj funkciji.

Marfi je u svom obraćanju postavio tri ključna pitanja za države članice PIC-a: koji je njihov osnovni strateški interes u BiH, može li OHR sa bonskim ovlaštenjima unaprijediti taj interes, te ko je najpogodniji da vodi tu instituciju.

Međutim, ono što je privuklo najveću pažnju jeste njegovo dramatično upozorenje o promjeni kursa jedne od ključnih svjetskih sila, kao i kritika trenutne strategije međunarodne zajednice.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Kraj politike duge tri decenije?

Bivši američki ambasador tvrdi da signali koji dolaze od sadašnje administracije u Vašingtonu sugerišu da je tridesetogodišnja, dvostranačka politika Sjedinjenih Američkih Država prema BiH – koja je teritorijalni integritet zemlje identifikovala kao svoj primarni bezbjednosni interes – zapravo došla do svog kraja.

Prema njegovim riječima, aktuelna administracija je prihvatila koncept “lokalnog vlasništva” zajedno sa predsjednikom Republike Srpske, Miloradom Dodikom. Marfi podsjeća da je Dodik samo u proteklih nekoliko dana ponovo doveo u pitanje teritorijalni integritet BiH, sugerisao da Republika Srpska treba sopstvene oružane snage i jasno naglasio da mu je cilj raspad države.

On dodaje da situaciju dodatno komplikuju sve glasniji pozivi za stvaranje trećeg entiteta, kao i prijedlozi bošnjačkih etnonacionalista o stvaranju “mega-kantona” unutar Federacije BiH.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Opasnost ulaženja “sve na jednu kartu”

Upravo u tom kontekstu, Marfi se osvrnuo na strategiju pojedinih članica PIC-a koje spas i dugoročnu stabilizaciju BiH vide isključivo u evropskim integracijama. Prema njegovom mišljenju, dokazi za takvu vjeru su vrlo ograničeni.

“U ovakvom okruženju, može biti rizično uložiti sve svoje žetone u proces pristupanja EU kao najbolje sredstvo zaštite teritorijalnog integriteta BiH”, podvukao je Marfi.

On ističe da trenutno jedan etnonacionalistički lider otvoreno prijeti odustajanjem od procesa pristupanja EU ako se on ne bude odvijao pod njegovim uslovima, dok mu drugi pruža de facto političku podršku, čime se demantuju tvrdnje da njihove partije stopostotno podržavaju evropski put.

Ako se gasi OHR, šta je plan B?

Govoreći o samoj ulozi OHR-a, Marfi je naglasio da se ova institucija ne bavi “izgradnjom nacije” ili kreiranjem nečijeg ideala građanske države, već isključivo odbranom Dejtonskog mirovnog sporazuma i zaštitom institucija od pokušaja potkopavanja.

Ipak, poslao je i jasnu poruku državama unutar PIC-a: OHR ne može funkcionisati sa pasivnim visokim predstavnikom kojem nedostaje podrška da koristi svoja ovlaštenja kada je to potrebno.

“Ako je procjena PIC-a da to više nije potrebno ili poželjno, onda OHR više nije potreban. U tom slučaju, zemlje za stolom PIC-a moraće osmisliti drugu kredibilnu strategiju za zaštitu BiH od onih koji je žele uništiti”, zaključio je bivši američki diplomata.

Šmit pod pritiskom, bivši zvaničnici traže gašenje

Podsjećamo, sjednica PIC-a naredne sedmice dolazi nakon što je aktuelni visoki predstavnik Kristijan Šmit ranije ovog mjeseca objavio da podnosi ostavku. Iako je prvobitno tvrdio da se radi o ličnoj odluci, Šmit je u intervjuu za njemački list Augsburger Allgemeine priznao da je ogromni i neočekivani pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država imao ključnu ulogu u njegovoj odluci da prije vremena napusti funkciju.

Istovremeno, unutar međunarodne zajednice postoje ozbiljna neslaganja o daljim koracima. Bivši visoki predstavnici Karl Bilt i Volfgang Petrič nedavno su uputili javan poziv za potpuno ukidanje funkcije visokog predstavnika, smatrajući da je međunarodni nadzor tri decenije nakon rata postao zastarjelo rješenje koje koči domaće političare da preuzmu odgovornost i samo održava političku stagnaciju u zemlji.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije