Manjak vrtića i duge liste čekanja zbog pretrpanosti ovih predškolskih ustanova samo su neki od problema sa kojima se posljednjih nekoliko godina bore roditelji, a zbog prilično visokih iznosa koje roditelji moraju izdvojiti za boravak djece u privatnim vrtićima, određenom broju mališana smještaj u tim predškolskim ustanovama je nedostupan.
Međutim, mnogim roditeljima, imajući u vidu njihova niska primanja, i javni vrtići su skupa stavka u kućnom budžetu. Ali bez obzira na cijene vrtića, veliki broj mališana i dalje čeka svoje mjesto u nekoj od predškolskih ustanova. Prema statističkim podacima, najviše djece na svoje mjesto u vrtiću čeka u Banjaluci, njih gotovo 2.000, a u pojedinim opštinama čak i nema vrtića.
Portalu BUKA javila se nezadovoljna majka koja već skoro dvije godine čeka da joj dijete krene u vrtić.
“Upisala sam svoje dijete na listu čekanja za mjesto u vrtiću nekoliko mjeseci poslije rođenja, a već skoro dvije godine čekam da nas pozovu. Poslije godinu dana porodiljskog počela sam da radim, a sada se muž i ja moramo snalaziti kako znamo i umijemo za čuvanje djeteta. Radimo po skoro cijele dane, a i roditelji su nam zaposleni. Zbog kredita i teške ekonomske situacije nismo u prilici da platimo privatni vrtić, a povoljnije varijante privatnih vrtića nisu nam u blizini mjesta stanovanja. Grad bi trebao da više pažnje usmjeri na ovaj problem i da se otvori veći broj vrtića, jer na ovaj način se ne podstiče natalitet”, kazala je majka dvogodišnje djevojčice iz Banjaluke.
UPIS DJECE U VRTIĆE I CIJENE
Ekonomska cijena boravka djeteta u predškolskoj javnoj ustanovi iznosi 361 KM, s tim da Grad plaća 64, a roditelji 36 odsto. Tako je u prošloj godini, u prosjeku, smještaj koštao 130 KM po djetetu. U privatnim vrtićima, cijene su više, jer ove predškolske ustanove nemaju subvencije od grada, pa roditelji moraju plaćati punu cijenu, koja otprilike iznosi od 250 do 350 KM.
U predškolskoj ustanovi “Pipi Duga Čarapa” koja se nalazi u naselju Obilićevo/Mejdan cjelodnevni boravak djeteta uzrasta od 2,5 do 6 godina iznosi 250 KM, a poludnevni boravak iznosi 150 KM. U privatnom vrtiću “Liliput” cijena boravka djece iznosi 280 KM.
Da bi se dijete upisalo u neki od javnih vrtića potrebno je da roditelj donese osnovne dokumente i ispuni prijavni obrazac u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i da čeka poziv iz Centra. Prema iskustvima roditelja, uglavnom se čeka jako dugo, godinu, dvije ili čak i više na poziv. Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka nudi boravak za djecu u 20 vrtića i/ili zabavišta na području grada.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, broj predškolskih ustanova u odnosu na ranije godine veći je za 15,9 posto.
“U Republici Srpskoj u predškolskim ustanovama boravi svega 7.369 djece i taj broj je u odnosu na 2011./2012. godinu veći za 9,5 posto, ali je to 12 odsto od ukupnog broja mališana u RS. U jasličkoj grupi, za uzrast djece od šest mjeseci do tri godine, boravilo je 1.205 djece, od čega 57,5 posto čine djeca od dvije do tri godine”, istaknuto je iz Zavoda za statistiku RS.
Prema njihovim podacima, lista čekanja za smještaj mališana najveća je u Banjaluci.
OTVARANJE VRTIĆA “KOLIBRI”
Ranije je najavljeno da će u Banjaluci 22. aprila, na Dan grada, biti otvoren vrtić “Kolibri“ u naselju Lazarevo/Budžak, u kojem će biti osiguran smještaj za 250 djece. Međutim, i pored toga, u Banjaluci će na čekanju za prijem u predškolske ustanove biti još 1.900 mališana.
Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović rekao je ranije da se u protekla dva mjeseca intenzivno radilo kako bi bili otklonjeni svi uočeni nedostaci za otvaranje vrtića “Kolibri“, a najavljuje i nastavak aktivnosti na otvaranju novih predškolskih ustanova u ovom gradu.
“Paralelno s vrtićem ‘Kolibri’, radimo na otvaranju vrtića koji će biti smješten u nekadašnjem restoranu ‘Ognjište’ na Starčevici, kao i onog u Krfskoj ulici. Sredstva za sanaciju ova dva vrtića osiguraćemo iz budžetskih rezervi”, rekao je Gavranović medijima.
Iz Administrativne službe grada Banjaluka rekli su nam da dokumentacija za nova dva vrtića treba biti gotova u maju, a oni bi trebali početi sa radom do kraja godine.
Branka Rogač, službenik za odnose sa javnošću Ministarstva prosvjete i kulture RS, rekla je da u RS ima 40 javnih predškolskih ustanova, koje pohađa 6.569 djece, i 38 privatnih predškolskih ustanova, koje pohađa 1.035 djece.
“Finansiranje predškolskih programa u predškolskim ustanovama je regulisano Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju i zakonima drugih institucija koje su indirektno uključene u rad predškolskih ustanova. Finansijska sredstva neophodna za provođenje predškolskih programa i razvoj predškolskih ustanova obezbjeđuje osnivač, a osnivač može biti pravno i fizičko lice. Za javni sektor, iz budžeta jedinica lokalne samouprave se osiguravaju finansijska sredstva za plate zaposlenih, topli obrok, regres i druge naknade u skladu s zakonom, materijalne troškove, nabavku osnovne opreme i namještaja, amortizaciju i tekuće investiciono održavanje objekata i didaktički materijal i igračke”, rekla je Rogačeva za BUKU.
Ona je dodala da se iz budžeta Republike Srpske osiguravaju sredstva za razvoj djelatnosti.
Ministarstvo prosvjete i kulture obezbjeđuje: sredstva za nabavku dijela didaktičkog materijala i igračaka u javnim predškolskim ustanovama, profesionalno usavršavanje kadrova u vaspitanju i obrazovanju javnih predškolskih ustanova, razvoj i evaluaciju programa predškolskog vaspitno-obrazovnog rada, sredstva za program predškolskog vaspitanja i obrazovanja za djecu uzrasta pred polazak u školu, a koja nisu obuhvaćena nekim drugim oblikom predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Rogačeva napominje da je jedini način da se finansira predškolska ustanova sredstvima koje obezbijedi Ministarstvo putem ugovora o javno-privatnom partnerstvu.
“Za ideju o javno-privatnom partnerstvu bio je neophodan čitav set dokumenata kojima će se regulisati zakonska procedura za pokretanje i realizaciju projekata iz oblasti saradnje javnog i privatnog sektora u RS, a što smo i dobili stupanjem na snagu Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Uredbe o postupku realizacije projekta javno-privatnog partnerstva”, objašnjava Rogačeva.
Objašnjava da je broj predškolskih ustanova značajno porastao zahvaljujući donošenju Zakona o predškolskom obrazovanju 2008. godine i otvaranju mogućnosti za osnivanjem privatnih vrtića.
Nataša Radulović, direktorka Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje iz Banjaluke rekla je da niko nije očekivao ovako velik priliv djece kojem svjedočimo posljednje dvije godine.
Nataša Radulović
“Prije sedam godina u vrtićima na području grada bilo je hiljadu mališana, a sada ih toliki broj čeka na red za vrtić. Djetetu od godinu dana do polaska u školu u vrtićima pružamo potpun vaspitno-obrazovni dio, dobru ishranu i kvalitetan rad sa njima. Roditelji kad su uvidjeli naš dobar rad počeli su da traže naše usluge”, rekla je Radulovićeva za BUKU.
Dodala je da su u narednom periodu potrebni vrtići na Starčevici, Petrićevcu i jedan veliki vrtiću Centru grada, gdje bi primili veliki broj mališana koji čekaju dugo u ovim dijelovima grada.
“Sada nam nekih 500 djece odlazi u školu i tada će se mjesta u vrtićima osloboditi i odmah će lista čekanja biti manja. Manji broj ćemo primiti, jer je Zakon naglasio da se moraju formirati manje grupe djece. Djeca se kontinuirano upisuju za čekanje za mjesto u vrtiću i čim se pojavi neko mjesto obavještavamo roditelje”, kazala je Radulovićeva.
SNIZITI CIJENE U PRIVATNIM VRTIĆIMA
Marina Vučen, vaspitačica u privatnom vrtiću Pipi Duga Čarapa, rekla je da u njihov vrtić ide 17 mališana u uzrastu od 2,5 do 6 godina.
“Imamo poludnevni boravak koji traje četiri sata koji košta 150 KM i cjelodnevni boravak koji traje 8 sati i koji košta 250 KM. Cijena boravka djeteta u vrtiću je niža ako se upiše više članova iz jedne porodice, a radno vrijeme vrtića je od 6 do 20 časova, pa roditelji sebi prilagođavaju dolazak i odlazak djece. Za upis djeteta dovoljno je donijeti ljekarsko uvjerenje za dijete, kopiju lične karte roditelja ili staratelja i rodni list djeteta. Roditelj je takođe dužan da potpiše ugovor i popuni upisni materijal”, rekla je Vučenova za BUKU.
Činjenica da u Banjaluci veliki broj mališana čeka na mjesto u predškolskim ustanovama je veliki problem koji muči većinu roditelja.
“Roditelji djecu upišu u javnih vrtić kada se rode i čekaju po par godina da ih pozovu. Iako će se u ovoj godini otvoriti još javnih vrtića, spisak čekanja će opet biti dug. Da bi se ovaj problem riješio najbolje bi bilo da se u privatnim vrtićima snizi malo cijena borvaka, odnosno da se ne razlikuje previše od cijene u javnim vrtićima. Pošto sam u ovom poslu, mogu reći da sam primijetila da se u posljednje vrijeme to dosta i radi, da vlasnici snižavaju cijene boravka, da bi roditeljima izašli u susret, ali takođe da bi i povećali broj djece u svom privatnom vrtiću”, rekla je Vučenova za BUKU.
Napominje da se prednost privatnog vrtića najviše ogleda u radnom vremenu, jer većina roditelja radi u smjenama, pa u vrtiće mogu dovoditi i odvoditi djecu kad god im odgovara.
“Što se tiče vaspitno-obrazovnog rada, manje su grupe, pa se djeci pojedinačno posveti veća pažnja, a samim tim veća je i vezanost u odnosu vaspitač – dijete. Velika prednost manjih grupa je i manji razvoj i prenošenje virusa u sezoni prehlade i gripe. Kad govorimo o javnim vrtićima, njihova najveća prednost je niža cijena, što je u vremenima ekonomske krize ljudima veoma bitno. Takođe mogu reći da većina javnih vrtića ima dobre vaspitače, koji znaju prenijeti svoje znanje na nas mlađe koleginice”, zaključuje naša sagovornica.
Mnogi roditelji nisu u prilici da svojoj djeci plate boravak u nekom od vrtića, a oni koji to mogu prinuđeni su da godinama čekaju na mjesto u nekom od javnih vrtića. Privatni vrtići su lakši za upis, ali i mnogo skuplji od javnih, pa su i oni određenom broju djece nedostupni. Grad bi trebalo da svoje kapacitete usmjeri na otvaranje vrtića, ali i drugih obrazovnih institucija i na taj način omogući roditeljima lakši odgoj svojih mališana, a djeci zanimljivije djetinjstvo u kolektivu punom njihovih vršnjaka.