U Banjaluci su u posljednje vrijeme zabilježeni uznemirujući incidenti u kojima su nepoznate osobe ostavljale sumnjivu hranu za životinje na različitim lokacijama u gradu. Iako su izvještaji o ovim događajima uzburkali javnost, još uvijek nije otkriveno o kojem se otrovu radi, niti je poznat motiv počinitelja.
Među tragičnim slučajevima bila je iznenadna smrt četiri vlasnička psa nakon šetnje na popularnim banjalučkim izletištima Banj brdu/Šehitlucima. Centar za životnu sredinu podnio je krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu, zahtijevajući hitnu istragu, jer smatraju da postoji osnovana sumnja u postojanje ozbiljnih krivičnih djela koja ugrožavaju javno zdravlje i dobrobit životinja.
Aleksandra-Anja Dragomirović, potpredsjednica u Centru za životnu sredinu, rekla je da je trovanje životinja, divljih, ali i pitomih jedan od važnih problema u očuvanju biodiverziteta na međunarodnom nivou.
“To je ono gdje Centar vidi svoju ulogu u konkretnim slučajevima u Banjaluci, jer je prijavljeno iznenadno umiranje četiri vlasnička psa, a nakon šetnje po banjalučkom izletištu, šumi – koje nastanjuju i divlje vrste. Lanci ishrane su neraskidivi i često u ovakvim činovima, nelegalnim, stradavaju i jedinke koje nisu primarni cilj prestupnika/počinioca. Iznimno je važno da ovakva (ne)djela imaju pravni epilog, a sa ciljem smanjenja ovakvih zlodjela protiv prirode i životinja. Mi u konkretnim slučajevima još ne znamo koji je otrov u pitanju, ne znamo pozadinu trovanja. Tako da je u ovom trenutku mnogo otvorenih pitanja i veoma sužen prostor za precizne odgovore”, rekla je za BUKU Dragomirović.
Kaže da je u ovakvim i sličnim slučajevima jako teško pronaći počinioce, ali institucije trebaju da rade svoj posao i da preduzimaju radnje i korake koji bi suzili prostor djelovanja ovakvih prestupnika.
“Mnogi otrovi koji se koriste nisu legalno nabavljeni pa je potrebno rasvijetliti i puteve ilegalne trgovine/nabavke ovih nedozvoljenih sredstava”, ističe ona i dodaje da u ovom trenutku ne možemo tvrditi ni kome je ovaj otrov namijenjen.
“Mi sa sigurnošću ne možemo da tvrdimo da je otrov ostavljen za pse. To je možda najlogičnija pretpostavka, a znajući da na području Banj brda/Šehitluka nema stoke i potencijalne prijetnje za istu od strane predatora, što je jedan od najčešćih uzroka trovanja divljih životinja, koje nelegalni i samoinicijativno zna da provodi stanovništvo u borbi sa predatorima. I sa ovim praksama raskidati i koristiti mnoge preventivne mjere koje bi pomogle suživot divljih vrsta, ljudi i njihovog blaga”, ističe naša sagovornica.
Ona napominje da je veoma često je i trovanje pasa, ali najčešće je u svojoj nelegalnoj praksi i ovakvo trovanje usmjereno npr. na komšijskog psa koji smeta ili je “opasan”.
“I ove prakse treba svoditi na najmanju moguću mjeru. Budimo svjesni da će zločina uvijek u određenom procentu biti, ali težimo da je na nivou statističke greške. Tu je jednako važno i odgovorno držanje vlasničkih pasa, odgovornost vlasnika, ali i dovoljno jake inspekcijske službe sa mjerama koje ‘rješavaju’ probleme, a ne dovode ljude u ulogu da ovakvim i sličnim nelegalnim mjerama traže rješenje problema”, napominje.
Na kraju naša sagovornica kaže da su sve informacije, dok se toksikološki ne obrade, na nivou pretpostavke. Nemoguće je na osnovu vizuelnog opažanja utvrditi da li je riječ o otrovu ili nekoj drugoj materiji.
“Ali sa obzirom na situaciju, a i inače, preporuke su da se sve ono što nije poznato ne dira, probava/jede, prljave ruke stavljaju u usta”, zaključuje Aleksandra-Anja Dragomirović.
Na kraju, iako su sve informacije u vezi s trovanjem životinja još uvijek na nivou pretpostavki, jasno je da je potrebna hitna akcija nadležnih kako bi se rasvijetlili uzroci ovih tragičnih događaja i spriječili slični incidenti u budućnosti. S obzirom na ozbiljnost situacije, ključna je saradnja institucija i građana u borbi protiv nelegalnih radnji koje ugrožavaju životnu sredinu, javno zdravlje i dobrobit životinja.