Komentirajući odluku visokog predstavnika Velentina Inzka, koji je nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, kazala je da se, ne ulazeći apsolutno u sadržaj, pita šta se to dogodilo u odnosu na posljednje vrijeme.
Inače, navela je ona, za Bosnu i Hercegovinu nije dobro da visoki predstavnik nameće bilo kakve odluke.
"Mislim da je to stvar nas koji smo trebali raditi, a iskreno sam iznenađena i nakon proteka određenog vremena, kada već govorimo o nekakvom zatvaranju OHR-a, preuzimanju odgovornosti, pogledu na budućnost i odgovornost političkih predstavnika koji kreiraju i koji imaju odgovornost u BiH da to rade. Mislim da sve skupa takve odluke i potezi nisu dobri za BiH, napose u ovim trenucima, bez obzira i na sadržaj i na bilo šta. Nisu dobri po BiH, po njen put, po njenu političku sigurnost i stabilnost", kazala je Krišto.
Dodala je da je ovo njeno osobno promišljanje u kontekstu rada na nivou i u institucijama zakonodavne vlasti u BiH.
Upitana da li je BiH potreban ovakav zakon, odgovorila je da o tome ne bi govorila te da bi to bio redovan postupak za koji bi se znalo kako se donosi legislativa, na koji način.
"Kao diplomirana pravnica, uvijek prilazim odlukama određenih sudova na način da ih poštujem, ali svako treba kazati, kao politička osoba, svoj stav koji je nikakav drugačiji nego politički. Ali u svakom slučaju, sve odluke, i svima trebamo prilaziti na taj način da su one, na neki način, obavezujuće, da ih treba poštivati itd. A o drugim stvarima se također nekim drugim zakonom i legislativno treba urediti", navela je Krišto.
Stoga, dodala je ona, ako je BiH država, trebaju biti tri konstitutivna naroda, oni se u njoj moraju odrediti o njenoj budućnosti, o njenoj stabilnosti.
"Mislim da ovo sve skupa ne vodi nečemu što je dobro i što je interes BiH", smatra Krišto.
(Fena)