Krijumčarima je prebacivanje migranata unosnije od trgovine drogom

-Krijumčarenje migranata postaje unosnije, a po mišljenju krijumčara i
manje rizičan kriminal, jer se za prebacivanje migranata npr. od Bileće
do Mostara naplaćuje minimalno 100 eura po osobi. U tom krijumčarenju
migranti često budu prevareni ili čak opljačkani, što je vrlo teško
dokazivo. Prema sadašnjim pokazateljima, ovaj trend korištenja
teritorije BiH za kretanje migranata prema državama EU i zapadne Evrope
će se nastaviti i u 2018. godini, te je na vlastima BiH da u što skorije
vrijeme sačine adekvatne multisektoralne planove i mjere na suzbijanju
ove pojave – kaže u razgovoru za Fenu direktorica CDI Global Analitika
Anesa Agović.

U Godišnjoj analizi sigurnosnih dešavanja u BiH, iz perspektive
civilnog društva, a koju je uradio CDI Global Analitika, dat je osvrt na
aktuelne društvene pojave koje su uticale u 2017. i koje mogu u ovoj i
narednim godinama uticati na sigurnosnu situaciju u BiH.

U tom kontekstu je i urbana sigurnost koju ugrožavaju huliganizam,
porodično i maloljetničko nasilje, te razni oblici kriminaliteta kao što
su organizovani kriminal, i trgovina ljudima.

Sagledavajući izvještaje nadležnih policijskih agencija i
međunarodnih organizacija koje prate ova pitanja, evidentno je da ima
još dosta prostora za unapređenje rada sigurnosnih struktura, a nema
dovoljno saradnje između lokalne zajednice i policije, ocjena je CDI
Global Analitika iz Sarajeva.

-Kad je riječ o urbanoj sigurnosti, u nekim situacijama reagovanje i
procedure oko postupanja i nadležnosti policijskih agencija su uticale
na kvalitet i brzinu djelovanja policijskih snaga. Podaci ukazuju da je
neadekvatan ustroj policijskih agencija koje se brinu o javnoj
sigurnosti jedan od osnovnih uzroka za ovakvu ocjenu. Policijska
saradnja između svih nivoa komplikovanog sigurnosnog aparata u BiH je i
pored političkih i organizacijskih zapreka, ipak na zadovoljavajućem
nivou, posebno kada su u pitanju djelovanja u slučajevima težih oblika
kriminala. Takođe je evidentno da se policijske snage zadužene za javnu
sigurnost zalažu i rade na terenu, odnosno postupaju shodno važećim
zakonskim regulativama, koje na žalost nisu usklađene sa standardima EU.
Olakšavajuća okolnost za neke proceduralne propuste je da policajci
nisu adekvatno opremljeni niti plaćeni za časni i stresni posao koji
obavljaju, te se ipak ne može reći da su neodgovorni i neprofesionalni u
obavljanju svakodnevnih planskih, kao i onih složenih policijskih
poslova – pojašnjava Agović.

Prema istraživanju Global Analitike i drugih organizacija koje se
bave temom sigurnosti u zajednici na prostoru BiH, nivo urbane
sigurnosti u 2017. je bio sličan kao i u 2016. godini, s tim da većina
policijskih analiza i izvještaja sačinjenih od kantonalnih i entitetskih
MUP-ova, kao i Ministarstva sigurnosti BiH govore da je u 2017. godini
zabilježen blagi pad kriminaliteta u odnosu na  godinu prije. Ankete
koje su rađene sa građanima na prostoru cijele BiH ipak pokazuju da
građani ne vide veliku razliku u odnosu na 2016. godinu, te se generalno
ne osjećaju sigurnije.

Anketa Global Analitike koja je rađena u Sarajevu, Banja Luci i
Mostaru, na 550 ispitanika pokazala je da građani na sličan način
participiraju opasnosti i sigurnosne prijetnje. Tako je na pitanje da
odaberu tri najopasnija elementa urbane sigurnosti u sva tri grada
većina građana odgovorila da imaju najveći strah od masovnog nasilja,
zatim od organizovanog kriminala, dok se treća stavka razlikuje. U
Sarajevu građani smatraju da je od elemenata urbane sigurnosti na trećem
mjestu porodično nasilje, u Banja Luci je na trećem mjestu strah od
terorizma, dok je u Mostaru na trećem mjestu strah od huliganizma.

Iz CDI Global Analitika upozoravaju da cyber sigurnost nije adekvatno
tretirana kroz sigurnosne strukture na svim nivoima u BiH,  a glavni
razlog je što BiH još tehnološki zaostala za državama EU i zapadom
uopšte, ocjena je iz Godišnje analize.

– Sa sigurnosnog aspekta posmatrano ogroman je hendikep što BiH nije
članica EU, a time ni EUROPOL-a, koji ogromnu pažnju pridaje cyber
sigurnosti i zaštiti cyber prostora. Tako članice EUROPOL-a imaju
pristup najnovijim informacijama i dostignućima u oblasti zaštite od
cyber kriminala. Sigurnosni cyber stručnjaci iz država EU učestvuju u
zajedničkoj obuci, istražnim radnjama, operativnim akcijama, naučnoj
saradnji, razmjeni kadrova i drugim aktivnostima. Sa državnog nivoa u
BiH je prepoznat problem cyber sigurnosti, kao i dijelom od strane
entitetskih MUP-ova, te se pokušava kroz izradu strategije i drugih
politika osigurati prostor za unaprjeđenje ove oblasti, ali je iz
navedenih razloga otežano da se prate trendovi i standardi savremenih
država – prezentira Agović ocjene iz Godišnje analize.

Poseban akcent je CDI Global Analitika u Godišnjoj analizi
sigurnosnih dešavanja u BiH, gledano iz ugla civilnog društva, posvetio
aktuelnoj problematici nasilnog ekstremizma i radikalizma uz ocjenu da
je za razliku od nekih drugih elemenata sa Liste sigurnosnih izazov,
problematika nasilnog ekstremizma i radikalizma u startu ozbiljno
tretirana, i od strane državnih sigurnosnih struktura BiH, tako i
 pravosuđa BiH.

Pozitivne ocjene izrečene su na adresu sigurnosnih agencija na nivou
BiH koje su relevantan faktor i u međunarodnoj saradnji, kada su u
pitanju razmjene obavještajnih informacija, poduzimanje
obavještajno-operativnih akcija na prostoru BiH, po zahtjevima
najpoznatijih međunarodnih sigurnosnih agencija i organizacija.

U 2016. i u 2017. godini nisu zabilježena djela koja se mogu dovesti u
vezu s terorizmom, niti su zabilježeni novi slučajevi priključivanja
državljana BiH nekim od terorističkih organizacija u svijetu, što je po
ocjeni CDI Global Analitika, rezultat planskih mjera i aktivnosti, te
pravovremene izrade i djelovanje odgovornih faktora u skladu sa
usvojenim Strategijama za borbu i prevenciju terorizma.

Uz pojašnjenje da Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv
terorizma 2015-2020. u koji se odnosi na ulogu civilnog društva,
definira pružanje podrške aktivnostima građana i organizacija civilnog
društva usmjerenim ka prevenciji mržnje i promociji pozitivnih narativa
(suprotstavljanje nasilnim ekstremističkim narativima isticanjem
pozitivnih primjera o društvenim vrijednostima, toleranciji,
otvorenosti), iz Global Analitika ističu da upravo na tim smjernicama
temelje svoje aktivnosti i nastoje dati maksimalan doprinos u prevenciji
i jačanju otpornosti, posebno mladih, na još prisutnu mogućnost
radikalizacije.

-Istraživačka studija koja je rađena krajem 2017. pokazala je da na
radikalizaciju stanja i pojedinaca može uticati govor mržnje prisutan u
medijima i na društvenim mrežama. Posebno je to naglašeno u periodu
nakon izricanja posljednjih presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu,
kada je medijski prostor u BiH i susjednim državama bio totalno zatrovan
konstantnim govorom mržnje. Utrkivanje političara, neprofesionalnih
novinara, stranačkih medija i novinara, ali i pojedinaca u tome da
iznesu što više uvreda prema drugima, da vrijeđaju vjerska i nacionalna
osjećanja je dostiglo zapanjujući nivo. Nažalost, opštoj medijskoj
kampanji podlegli su i mladi na društvenim mrežama, te su se mogli
vidjeti najgnusnije uvrede i komentari, prizivanje ratne prošlosti,
pozivi na nova ubijanja i sl. Navedeni primjer jasno pokazuje, koliko je
BiH još uvijek trusno područje, podložno negativnim uticajima, pa čak i
uticajima ekstremnih ideologija – upozorava Agović.

Naglašava kako su  radikalizacija i samoradikalizacija putem
interneta u BiH također moguće pojave, te da je činjenica da online
radikalizacije nije posebno tretirana kroz pravnu regulativu u BiH, što
je navedeno u istraživačkom radu pod nazivom Online radikalizacija –
sigurnosna prijetnja koja opstaje. Ovaj rad je objavljen na Trećoj
međunarodnoj konferenciji, koja je organizirana od strane
Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.

Međutim, dosta toga pozitivnog je urađeno u prevenciji nasilnog
ekstremizma i radikalizma u BiH, zahvaljujući jasnoj opredijeljenosti
institucija države BiH, kao i uz podršku međunarodnih organizacija koje
djeluju u BiH, rezimira sagovornica ocjene iz Godišnje analize
sigurnosnih izazova u BiH u 2017.

U razgovoru za Fenu Mladen Blagovčanin, policijski istražitelj sa
više od 20 godina iskustva i član ekspertnog tima Global Analitike,
naglašava da je posebno važno za adekvatno suprotstavljanje i prevenciju
pojave nasilnog ekstremizma i radikalizma, da se tim problemom
prevashodno bave stručnjaci.

-To znači angažman profesionalaca sa iskustvom u policijskim i
sigurnosnim strukturama, zatim sa iskustvom u socijalnim i zdravstvenim
institucijama, te angažman naučnika i nezavisnih istraživača. Oni
najbolje razumiju opasnosti od radikalizovanog pojedinca ili grupe, jer
se time bave na svakodnevnoj osnovi, odlično poznaju podneblje,
istoriju, ljude, vjerske i druge običaje, te su zato njihove procjene
vrlo važne. Angažovanje i drugih profila stručnjaka je takođe neophodno,
ali ipak u drugoj fazi kada su više potrebni stručnjaci s teorijskim
znanjima, kako bi se razvijala multisektoralna saradnja i provodile
planske mjere – kaže Blagovčanin.

Global Analitika planira da u 2018. godini  nastavi angažmana na
prevenciji svih pojava povezanih sa nasiljem, prevenciji mržnje,
nastavak neovisnih istraživanja svih društvenih pojava koje mogu
radikalizirati stanje u BiH, promovisanje medijskog profesionalizma i
senzibilizma u izvještavanju o nasilnom ekstremizmu i radikalizmu,
ukazivanje na opasnosti online radikalizacije i jačanje otpornosti
mladih i zajednice na sve oblike ekstremnog i radikalnog djelovanja.

Ekspertni tim Global Analitike sastavljen od stručnjaka iz prakse i
naučnika je sačinio Listu sigurnosnih izazova (LSI) za 2017. godinu,
koji su specifični za promatranje sigurnosnih pitanja iz perspektive
civilnog društva i nezavisnih istraživača.

U Godišnjoj analizi su tretirana i pitanja kako su po mišljenju
građana i predstavnika civilnog društva, državne nadležne strukture
reagovale, kakav je kvalitet i učinak poduzetih mjera, koliko i kako
mogu pomoći zajednica i civilno društvo u dizanju nivoa opšte
sigurnosti.

Svi stručnjaci koji su sudejelovali u izradi Godišnje analize su bili
uključeni na svoj zahtjev i volonterski, što Global Analitik ističe kao
pokazatelj ispravnosti svoje misije  i rada.

Centar za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva je
vodeća nevladina i nezavisna organizacija u BiH i regionu, u oblasti
specifičnih sigurnosnih pitanja, sa fokusom na problematiku nasilnog
ekstremizma i radikalizma, navode iz te organizacije.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije