U Banjaluci se održava redovna, dvodnevna sjednica Biskupske
konferencija Bosne i Hercegovine, pod predsjedanjem nadbiskupa
metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. Biskupi raspravljaju o
brojnim temama, a jedna od njih je i djelovanje Caritasa Bosne i
Hercegovine.
Govoreći o Biskupskoj konferenciji Komarica je
naglasio da sam broj održanih sastanaka (70) govori o važnosti i značaju
konferencije na kojoj su se tokom godina, u duhu crkvenih propisa,
mogli razmotriti aktuelni izazovi i potrebe vjernika, katolika.
“Očekivali
smo da će se sitacija drugačije razvijati, kako su obećali domaći i
strani politički akteri, da će nakon nesretnog rata doći do ispravljanja
velike nepravde, da će se moći vratiti prognani vjernici. Nažalost, to
se nije dogodilo zbog pomanjkanja brige svih zaduženih i odgovornih za
to. U tim novonastalim političkim i društvenim situacijama mi smo sami
gradili kuće našim povratnicima, zato su ove zajedničke sjednice itekako
dragocjene”, kazao je banjalučki biskup.
Komarica je
1986. bio jedan od utemeljitelja banjalučkog Caritasa, koji je na neki
način bio preteča današnjeg Caritasa BiH. Ova organizacija je odigrala
značajnu ulogu u ratu kada su mnogi ljudi prognani iz svojih domova.
Situacija
niti danas nije posebno bolja, naglasio je gost Novog dana, jer je
teška situacija za katolike na području bh. entiteta Republika Srpska.
Komaricina kritika vlast u RS-u posebno je izrevoltirala entitetskog
predsjednika Milorada Dodika koji je kazao da je biskup na “neprimjeren
i nedoličan način zloupotrijebio veliki hrišćanski praznik (Uskrs) da
iznese niz neistina i da napada Republiku Srpsku”.
U vezi ovih kritika, Komarica je parafrazirao narodnu poslovicu u kojoj se kaže da “ne pada snijeg da pokrije brijeg, već da svakoj zvijeri otkrije trag”.
“Svako
može vidjeti istinu. Svjesni smo progona katolika u ovom kraju. Od svih
donacija za povratnike katolici jedva da su dobili tri posto, a još
manje u ovom kraju. Imamo duplo manje katolika nego što ih je bilo tokom
rata. Molio sam entitetske vođe da naprave put, uvedu struju, omoguće
opstanak katolicima i to znaju svi ‘dodici’. Istina smeta onoga koji ne
želi istinu. Mi smo i njemu (Dodiku) i vladama u Sarajevu i Hrvatskoj
upućivali apele sa 20 točaka, ali nema nikakvog odgovora. Zašto domaći,
entitetski i državni ministri ne prime građane, zašto ih omalovažavaju.
Ja kao biskup ne smijem šutjeti, to mi je dužnost. Ovdje se cementira
zločin i kažnjavaju žrtve”, poručio je Komarica.
Dodao je
kako je išao po svijetu, pitao u Briselu, Washingtonu i Berlinu zašto
su dopustili da bude ovakva situacija u BiH. Na pitanje voditelja Novog
dana šta su mu odgovorili strani političari, Komarica je kazao kako “oni ne žele kontroliranu državu nego pravni haos”.
Dodikove
teške optužbe na račun Komarice nisu polučile reakcije vodećih
hrvatskih političara u BiH. Ovakav razvoj situacije nije posebno
iznenadio biskupa.
“Ne bi situacija bila ovakva da su se
oni angažirali kako su se trebali angažirati. Tužno je da Banjaluka,
koja je bila poznata po tisućama velikih Hrvata, da nema niti jednu
hrvatsku instituciju. Gdje su moji predstavnici Hrvata, šta su uradili?
Uradili su toliko da je hrvatski narod pred potpunim nestankom. Žao mi
ih je što su se kompromitirali. Crkva pamti sve, a oni će ući u povijest
po svome nečinjenju. Meni je žao što je moja generacija političara
ovakva, stidim ih se šta su uradili sa mojom zemljom, šta su uradili sa
mojim narodima. Gdje vam je pravo, humanost, to nisu evropske
civilizacijske vrijednosti”, istakao je za N1.
Na pitanje
da li prati trenutnu političku klimu i incijativu hrvatskih stranaka
oko HNS-a za izmjenu Izbornog zakona Komarica je kategorički kazao kako
nije u toku jer je “morao hodati po bijelom svijet i doslovice tražiti po marku za golo preživljavanje”.
“Imamo
jako mnogo sirotinje. Gdje je hrvatski narod sa svojom konstitutivnošću
u ovom entitetu. Hvala vam što se vi iz Sarajeva zanimate za našu
situaciju. Kada su se naši hrvatski predstavnici zanimali za situaciju
ovdje. Potpredsjednik Bundestaga je došao na moj poziv i kada je vidio i
čuo plač banjalučkih Hrvata smučilo mu se. Pitao je šta je sa vašim
političarima, a oni iz Banjaluke ne mogu otići na sela da vide kako se
živi”, požalio se biskup.
Budućnost BiH i svih njezinih naroda zavisi, prije svega, od nas samih, kazao je Komarica.
“Mi
koji smo ovdje rođeni, možemo se ponositi našom zemljom. Koliko ćemo se
mi potruditi ne pateći od kompleksa manje vrijednsot i ne gledajući
kojem narodu pripadama, nego komšija do komšije, susjed do susjeda, da
vidimo dijagnozu našeg stanja kako bi tražilo od svih koji imaju
odgovnornost da urade svoje. Tražimo najosnovnije, da nas se poštuje kao
ljude koji imaju prava na ljudske slobode”, kazao je biskup.
Ipak, Komarica ne krije optimizam jer BiH nije Sahara, nije pustinja, nego je ovo prelijep kraj.
“Političarima treba poručiti da nisu naši bogovi. Trebamo poštivati tuđe, a sebe se ne odričući”, zaključio je Komarica.