Za formiranje nove Vlade Federacije BiH nije dovoljno samo osvojiti većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Iako je upravo Predstavnički dom mjesto na kojem se Vlada u redovnom postupku potvrđuje, put do nove izvršne vlasti počinje izborom predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, a u tom procesu ključnu ulogu ima Dom naroda FBiH.
Zbog toga izborni rezultat za Predstavnički dom daje samo dio odgovora na pitanje ko će formirati novu Vladu. Drugi dio slagalice biće poznat tek nakon formiranja novih kantonalnih skupština i izbora delegata u Dom naroda.
Posebno su značajne ustavne izmjene koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2022. i 2023. godine. Prvim paketom izmijenjena su pravila izbora delegata i povećan broj članova Doma naroda, dok je drugim uveden novi mehanizam za prevazilaženje blokada pri imenovanju Vlade FBiH.
SDA trenutno najjača, ali sama ne može odlučiti ko će biti premijer
Prema preliminarnim podacima CIK-a koje navodite, SDA je sa 30,63 odsto glasova najjača politička opcija za Predstavnički dom FBiH, ispred SDP-a BiH sa 15,39 odsto i koalicije predvođene HDZ-om BiH sa 13,57 odsto.
Iza njih slijede SBiH, NiP, DF i druge stranke.
Međutim, konačna raspodjela mandata još nije završena, pa se projekcije moraju posmatrati kao radni model, a ne konačan rezultat.
Jedna od projekcija od 7. oktobra izgleda ovako:
| Stranka ili koalicija | Projektovani mandati |
|---|---|
| SDA | 32 |
| SDP BiH | 16 |
| HDZ BiH i partneri | 14 |
| SBiH | 9 |
| NiP | 7 |
| DF/GS | 6 |
| Naša stranka | 4 |
| NES/PDA/Naprijed | 4 |
| Ostali | 6 |
| Ukupno | 98 |
Za većinu u Predstavničkom domu potrebno je najmanje 50 zastupnika.
Ali čak i ako neka stranka ili blok osvoji 50 ili više mandata, to samo po sebi ne znači da može samostalno formirati Vladu.
Dom naroda ima 80 delegata – i bira se posredno
Dom naroda Parlamenta FBiH sastoji se od 80 delegata: 23 Bošnjaka, 23 Hrvata, 23 Srbina i 11 delegata iz reda Ostalih. Delegate ne biraju građani neposredno, već kantonalne skupštine iz reda svojih zastupnika, prema pravilima nacionalne raspodjele.
To znači da će nakon izbora za Predstavnički dom FBiH posebnu pažnju privući izbori u deset kantonalnih skupština.
Upravo iz njihovog sastava proizlazi budući Dom naroda.
Zato rezultat SDA na nivou cijele Federacije nije dovoljan da se unaprijed kaže koliko će delegata ta stranka imati u bošnjačkom klubu Doma naroda. Isto važi za HDZ BiH i hrvatski klub, kao i za raspodjelu u srpskom klubu.
Drugim riječima, mandati u Predstavničkom domu i delegati u Domu naroda nisu ista izborna matematika.
Za konačnu sliku potrebno je ukrstiti rezultate kantonalnih skupština, nacionalnu pripadnost izabranih zastupnika i zakonsku formulu raspodjele delegatskih mjesta.
Šta su promijenile Schmidtove izmjene?
Izmjenama iz oktobra 2022. broj članova Doma naroda povećan je sa 58 na 80.
Istovremeno je propisano da kantonalne skupštine biraju delegate proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva, uz pravilo da u Domu naroda bude najmanje po jedan Bošnjak, Hrvat, Srbin i predstavnik Ostalih iz svakog kantona koji ima odgovarajuće predstavnike u svojoj skupštini.
Izmijenjen je i postupak kandidovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije.
U početnoj fazi kandidat iz odgovarajućeg kluba konstitutivnog naroda može biti predložen ako ga podrži grupa od 11 delegata. Ako se to ne dogodi u roku od 30 dana, prag se spušta na sedam, a nakon 50 dana na četiri delegata.
To znači da politički blok koji nema dominantnu poziciju u jednom klubu ne mora automatski biti potpuno isključen iz procesa.
Kako se sada može formirati Vlada FBiH?
Ustavni mehanizam uveden 2023. godine predviđa nekoliko faza.
U redovnom postupku predsjednik Federacije, nakon konsultacija, određuje mandatara koji ima vjerodostojne šanse da dobije podršku Predstavničkog doma.
Predsjednik zatim imenuje Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika, a Vlada stupa na funkciju nakon što njeno imenovanje potvrdi većina u Predstavničkom domu.
Dakle, u prvom krugu Dom naroda ne potvrđuje Vladu.
Ali upravo tu počinje važnost njegovog sastava.
Ako predsjednik FBiH ne uspije dobiti saglasnost oba potpredsjednika, dobija dodatnih 30 dana da ponovi postupak.
Ako ni tada nema dogovora, Vlada koju predsjednik predloži uz saglasnost samo jednog potpredsjednika može biti upućena Parlamentu FBiH.
Tada nastupa posebni deblokirajući mehanizam.
Takva Vlada mora dobiti većinu i u Predstavničkom domu i u Domu naroda, uz dodatni uslov da glasovi protiv ne obuhvataju tri petine ili više delegata u bilo kojem klubu konstitutivnog naroda.
Pošto svaki klub konstitutivnog naroda ima 23 delegata, prag od tri petine iznosi 13,8. Praktično, 14 delegata protiv iz jednog kluba može blokirati Vladu u tom posebnom postupku.
To je ključna promjena: politička blokada više nije zamišljena kao mehanizam koji može trajati beskonačno, ali zaštitni mehanizmi klubova nisu ukinuti.
Koje većine su matematički moguće?
Ako se kao radna osnova uzme navedena projekcija od 98 mandata, postoji više mogućih kombinacija koje prelaze prag od 50 zastupnika.
SDA + HDZ BiH + SBiH – 55 mandata
Ova kombinacija bi imala komotnu većinu u Predstavničkom domu, ali bi i dalje morala proći proceduru izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije i formiranja Vlade.
SDA + SDP + SBiH – 57 mandata
Teoretski omogućava većinu bez HDZ-a BiH u Predstavničkom domu. Međutim, politički dogovor i odnos snaga u Domu naroda ostaju odvojeno pitanje.
SDA + HDZ BiH + DF – 52 mandata
Tijesna većina koja bi zavisila od stabilnosti koalicije i prolaska kroz kompletnu ustavnu proceduru.
SDA + SBiH + DF + Naša stranka – 51 mandat
Još jedna matematička većina bez HDZ-a i SDP-a.
SDP + HDZ BiH + SBiH + NiP + DF – 52 mandata
Teoretska većina bez SDA, ali uz mnogo širi koalicioni dogovor.
SDA + SDP + HDZ BiH – 62 mandata
Najšira od navedenih kombinacija, ali i dalje nije automatska garancija formiranja Vlade.
Važno je naglasiti da ove kombinacije predstavljaju isključivo matematičke modele, a ne prognozu budućih koalicija.
Najvažnije pitanje tek dolazi: ko će kontrolisati Dom naroda?
Nakon što se završi izborni proces u kantonima, biće moguće preciznije izračunati ko ima koliko delegata u svakom od tri kluba konstitutivnih naroda.
Tada će biti poznato:
- ko može predlagati kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH;
- kakav je odnos snaga u bošnjačkom klubu;
- kakav je odnos snaga u hrvatskom klubu;
- kako izgleda srpski klub;
- koji politički blokovi mogu osigurati većinu u oba doma;
- i, posebno, ko u posebnom postupku može dosegnuti prag od 14 delegata protiv u pojedinom klubu.
Zato će naredna faza izbora biti jednako važna kao i samo prebrojavanje glasova za Predstavnički dom.
Može li se ponoviti blokada iz prethodnog mandata?
Novi ustavni mehanizam uveden je upravo zbog iskustva nakon izbora 2018. godine, kada Vlada FBiH nije formirana u punom mandatu prije novih izbora.
Schmidtov amandman iz 2023. godine predvidio je više uzastopnih faza pokušaja formiranja Vlade. Ako ni nakon posljednjih pokušaja Vlada ne bude imenovana ili ne dobije potvrdu Predstavničkog doma, Ustav predviđa raspuštanje Parlamenta FBiH i kantonalnih skupština te raspisivanje prijevremenih izbora.
To znači da današnji sistem nije bez mogućnosti blokade, ali je uveden krajnji mehanizam koji bi trebalo da spriječi da Federacija godinama ostane bez nove vlasti.
Izborna pobjeda nije isto što i kontrola vlasti
Najvažnija poruka trenutne izborne matematike jeste da najveći broj glasova ne donosi automatski kontrolu nad Vladom FBiH.
Stranka može biti prva u Predstavničkom domu, ali za kompletiranje vlasti mora se gledati šira ustavna slika: izbor predsjednika i dva potpredsjednika, odnos snaga u Domu naroda i mogućnost stvaranja parlamentarne većine.
Zbog toga će naredne sedmice biti mnogo više od običnog sabiranja osvojenih mandata.
Prava politička matematika počinje tek kada se rezultati iz Predstavničkog doma ukrste sa kantonalnim skupštinama i budućim sastavom 80-članog Doma naroda FBiH.
Tek tada će biti moguće odgovoriti na ključno pitanje: ko ima najviše mandata – a ko zaista ima dovoljno ruku da formira novu Vladu Federacije BiH?