Dok su u mnogim evropskim zemljama, pa i našoj, buktali požari, dok smo bilježili ekstremno visoke temperature i suše, stigao je izvještaj UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama i donio poražavajuće vijesti, ovih katastrofa će biti sve više.
Da li su se svi ovi ekstremi očekivali već u 2021. godini, šta čeka Bosnu i Hercegovinu, te šta nam sve poručuje najnoviji izvještaj UN-a više je u intervjuu za BUKU rekao prof. dr Goran Trbić, klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci.
Na samom početku razgovora komentarisali smo Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), koji je prije nekoliko dana završio svoje 54. zasjedanje koje je u uslovima pandemije korona virusa bilo ‘’on line’’: “Na sastanku se razgovaralo oko finalizacije Šestog izvještaja, čiji se završetak i usvajanje očekuje sljedeće godine. Nažalost, i ovaj novi, šesti izvještaj potvrđuje rezultate prethodnih pet, koji su ukazivali na sve intenzivnije klimatske promjene i ekstreme, te veći porast temperature. Naučna istraživanja koju su rađena za prostor Republike Srpske i Bosne i Hercegovine takođe ukazuju na brzi porast temperature vazduha, neravnomjernu raspodjelu padavina tokom godine, te češe i intenzivnije ekstreme. Na taj način možemo posmatrati i 2021. godinu, koja je u klimatskom smislu već sada veoma ekstremna – kasni proljećni mrazevi, pojava bujičnih poplava, olujni vjetrovi, dugotrajna suša pet toplotnih talasa”.
Izvještaj kaže da ćemo vjerovatno već za deceniju preći granicu globalnog zagrijavanja. Šta to znači da imamo samo deset godina da pokušamo spasiti naš život kakav poznajemo na Zemlji?
Posebno je interesantan Specijalni izvještaj IPPC o globalnom zagrijavanju od 1,5oC, koji je usvojen na 48. sesiji u Inčonu – Južnoj Koreji. U ovom izvještaju, a na bazi publikovanih naučnih radova u renomiranim svjetskim časopisima, ukazano je da porast temperature od 1,5oC na globalnom nivou može dovesti do dramatičnih klimatskih posljedica i daljeg povećanja klimatskih ekstrema, te nemogućnosti upravljanja klimatskim sistemom. Da podsjetimo, globalna temperatura je već povećana za 1,0oC u odnosu na standardnu klimatološku normalu (1961-1990). Ako se nastavi dalji trend porasta temperature, probijanje praga od 1,5 stepeni može se očekivati za deceniju-dvije.
Profesor Peter Stott iz britanskog Meteorološkog ureda upozorava kako bi se dijelovi Evrope morali pripremiti na temperature od 50 stupnjeva Celzija u vrlo skoroj budućnosti, a ako Svjetska meteorološka organizacija potvrdi mjerenja, izmjerena temperatura od 48,8 stupnjeva Celzija na Siciliji biće novi temperaturni rekord u Evropi. Da li je Mediteran i najugroženiji? Može li izdržati takve temperature?
Najveće povećanje temperatura odnosno maksimalnih temperatura se i dešava u regionu Mediterana, tačnije južne Evrope. Ovakav brz porast temperature, ali i učestalih toplotnih talasa sa temperaturama preko 35 oC od nekoliko dana do sada nisu bile zabilježene. Nažalost, klimatski modeli i scenariji ukazuju na još veći porast ukoliko ne dođe do stabilizacije i smanjenja GHG u atmosferi. Visoke temperature uz dugotrajni sušni period pogoduju nastanku i širenju požara, koji su, takođe, sve učestaliji. Povećanje temperature morske vode može usloviti i promjene biodiverziteta Jadranskog mora.
Na koji način i u kojoj mjeri je već sada BiH pogođena visokim temperaturama, sušama, jakim vjetrovima, neki spominju čak i tornada?
Poslednje dvije decenije bile su klimatski veoma ekstremne. Smjenjivale su se godine sa sušom i poplavama. Tokom svake godine smo imali pojavu jakih i olujnih vjetrova, a sve češća je i pojava tzv. truba i pijavica, koje po mehanizmu nastanka i velike labilnosti atmosfere podsjećaju na tornada. Ranije smo naveli češću i intenzivniju pojavu toplotnih talasa, a velike probleme prave i intenzivne padavine, odnosno velike količine kiše u kratkom vremenskom periodu, koje mogu usloviti bujične poplave i probleme sa erozijom.
Klimatske promjene su tu. Ne možemo ih izbjeći i cijela suština je u tome da se prilagodimo. Šta moramo uraditi? Koji su to primjeri dobre prakse?
Dva ključna problema determinišu klimatske promjene, a to su ublažavanje GHG ili mitigacija i prilagođavanje ili adaptacija na nove klimatske uslove. Procesi mitigacije i adaptacije u suštini traju istovremeno. Sa jedne strane, moraju se tražiti rješenja za smanjenje GHG kroz okretanje alternativnim izvorima energije i većem ponoru GHG, koji čine šumski ekosistemi. Sa druge strane, proces prilagođavanja mora biti dosta brz i dobro planiran na naučnim činjenicama. Primjera dobra prakse već ima i u Bosni i Hercegovini. Nakon katastrofalnih poplava iz 2014.godine, intenzivnije se krenulo u uređenje riječnih korita i čišćenje kanala koji služe za odvodnjavanje površinskih voda. Evidentno je i veće ulaganje u navodnjavanje poljoprivrednih površina. Sem toga, unapređuje se rad hidrometeoroloških službi u Banjaluci i Sarajevu, gdje posebno možemo izdvojiti sistem ranog upozoravanja od opasnih meteoroloških pojava i ekstrema. Pitanje prilagođavanja na klimatske promjene je dosta kompleksno i zahtijeva uključivanje dosta struka, ali i obezbjeđenje finansijskih sredstava za realizaciju infrastrukturnih projekata.
Koliko je po vama država BiH, a i sami njeni građani, spremna da odgovori sasvim izvjesnim promjenama u pogledu ove problematike?
Mislim da spremnost vladinih institucija i njenih građana na rješavanje problema klimatskih promjena nije upitna. Ključni nedostatak su materijalna sredstva, primjena novih tehničkih rješenja, te širenje znanja o potrebi i važnosti prilagođavanja na klimatske promjene. Iako realizacija kapitalnih projekata prilagođavanja na klimatske promjene zahtijeva velika sredstva, postoje i aktivnosti koje ne zahtijevaju značajna sredstva, npr. skupljanje kišnice i njeno korišćenje za tehničku vodu i navodnjavanje, osiguranje poljoprivrednih usjeva i voćnjaka i drugo.
Postoje li neke studije, da li se provode?
Urađeno je nekoliko studija i strateških dokumenta, od kojih možemo izdvojiti tri izvještaja Bosne i Hercegovine o klimatskim promjenama prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja Bosne i Hercegovine, te drugi izvještaj o dobrovoljnom smanjenju gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Trenutno je u izradi četvrti izvještaj BiH prema UNFCCC i Nacionalni plan za adaptaciju na klimatske promjene. U navedenim dokumentima, između ostalog, urađene su analize klimatskih trendova i očekivanih promjena klime do kraja XXI vijeka za prostor Bosne i Hercegovine, te procjena uticaja na najugroženije sektore. Sem toga, definisane su i određene mjere i projektne aktivnosti, a neke od njih su djelimično ili u potpunosti realizovane.