Prema do sada prikupljenim podacima iz osam institucija, novac je potrošen na edukaciju 61 namještenika ili državnog službenika u: Konkurencijskom vijeću BiH, Ministarstvu sigurnosti BiH, Regulatornoj agencija za komunikacije (RAK) BiH, Agenciji za javne nabavke BiH i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV). Ustavni sud je platio troškove polaganja pravosudnog ispita za deset stručnik saradnika, „od kojih su tri, u međuvremenu, imenovani za pravne savjetnike sudija Ustavnog suda BiH, dok je jedan raspoređen na poslove šefa Administrativno-pravnog odjeljenja“, navedeno je u dopisu iz ove institucije. U dopisu se ne navode plaćeni iznos i imena djelatnika kojima je ispit plaćen. U Tužilaštvu BiH i Agenciji za antidoping kontrolu nije bilo troškova po tom osnovu.
Najviše novca je potrošeno na ime školovanja Sulejmana Velića, tadašnjeg šefa Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije u VSTV-u, kojem je na ime troškova studiranja na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu (Menadžment i informacioni sistemi) isplaćeno 8.500 KM u 2008. godini. Veliću je 1. jula 2012. godine prestao radni odnos u ovoj instituciji, dobrovoljnim istupanjem iz službe. Najmanji iznos je dobio Adnan Popara, tehnički sekretar Konkurencijskog vijeća BiH, kojem je 2009. godine isplaćeno 130 KM, ali se ne navodi za kakvo obrazovanje.
Prema podacima iz Ministarstva sigurnosti BiH, Arnel Ćerimagić, stručni savjetnik za zaštitu lica i objekata, 2008. godine je dobio 1.090 KM na ime školovanja za III stepen stručne spreme, odnosno za srednjoškolsko obrazovanje.
Prema podacima koje je ovo ministarstvo ranije poslalo Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), Ćerimagić je od 14. maja do 23. decembra 2007. godine bio angažiran po ugovoru na određeno vrijeme, na poziciji vozača ministra Tarika Sadovića, a od 24. decembra 2007. do 25. juna 2009. godine po osnovu privremenog ugovora bio je angažiran na poslovima stručnog saradnika za graničnu sigurnost.
U Izjavi za CIN Ćerimagić tvrdi da on ima završen fakultet za kriminalistiku, a da je novac utrošen za kvalifikaciju KV vozača koja mu je bila potrebna da bi bio vozač ministru Sadoviću. „Oni su meni tražili. Vozio sam Sadovića. Rekli su mi: Moraš polagati! Da bi bio vozač, moraš polagati“, kaže Ćerimagić za CIN. Kaže da se kvalifikacija KV vozač dobiva u srednjoj saobraćajnoj školi u Sarajevu.
Prema podacima iz RAK-a, Enisa Smajlagić, stručni saradnik za radioplaniranje u fiksnoj i mobilnoj službi, dobila je u 2006. godini za školovanje na ekonomskom fakultetu 2.000 KM. Iduće godine je po istoj osnovi dobila 500 KM. U izjavi za CIN Smajlagić kaže da to ne znači da je radila posao bez fakultetske diplome. „Imam ja još jednu diplomu sa Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci“, kaže Smajlagić za CIN. Kaže da joj ekonomija treba za posao. „I još uvijek sam na magisteriju, a firma je odavno prestala plaćati, tako da sam sama sebe nastavila finansirati.“
Ministarstvo sigurnosti BiH je svojim prevodiocima plaćalo kurs konsekutivnog i simultanog prevođenja u Udruženju mladih lingvista i prevodilaca BiH. Tečajeve vrijedne ukupno 3.000 KM u 2008. godini pohađale su: Amra Isović-Operta i Nadina Hadžić, angažirane u ovoj instituciji na pozicijama stručnog savjetnika-prevodioca u kabinetu sekretara i ministra.
Iako u sistematizaciji radnih mjesta Agencije za javne nabavke BiH stoji da pomoćnik direktora, uz ostale kvalifikacije, mora poznavati engleski jezik, ova institucija je u periodu od 2007. do 2009. godine pomoćnicima direktora: Dragani Ribić, Sanji Ćubela i Admiru Ćebiću plaćala tečajeve engleskog jezika, u ukupnom iznosu od 1.829 KM.
U Zakonu o državnoj službi BiH navedeno je da državni službenik ima pravo na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju, u cilju napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine. Međutim, revizori su u nekim izvještajima upozorili da treba „razlikovati stjecanje zvanja od redovnih edukacija u struci nakon stečenog zvanja“ te da se potreba za određenom kvalificiranom radnom snagom treba zadovoljiti putem javnog konkursa, a službenici i namještenici moraju imati zadovoljavajuću stručnu spremu za obavljanje poslova za koje su angažirani.
U izjavi za CIN Mehmed Bradarić kaže da nije uredu da se rukovodećim službenicima plaćaju magisteriji i doktorati, dok brojni studenti ne mogu platiti sebi redovno obrazovanje. „Svrha ovog i jeste da se spriječi. Ko se hoće, brate, školovati, izvoli, imaš dobru platu – plati i školuj se“, kaže Bradarić.
Prema podacima iz Izvještaja o izvršenju državnog budžeta za prvih šest mjeseci tekuće godine, prosječan broj zaposlenih u državnim institucijama iznosi 22.006 zaposlenika. Samo po osnovu brutoplaća i naknada te naknada troškova zaposlenih u spomenutom periodu potrošeno je 314.905.094. KM, dok su ukupni rashodi institucija BiH u prvoj polovini ove godine iznosili 401.469.321 KM.