Za petak je zakazana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se raspravljati o dva prijedlog Zakona, i to o prijedlozima Zakona po hitnom postupku koji će se istovremeno donositi odlukom o prijevremenom stupanju na snagu.
Radi se o izmjenama i dopunama krivičnog zakonika Republike Srpske i o posebnom Zakonu o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.
Prema informacijama BUKE, tekst izmjena Zakona glasi: "Ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republike Srpske, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu, kazniće se kaznom zatvora do tri godine", te "Ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina."
Ostatak pročitajte ovdje.
Potpredsjednik Narodne Skupštine Milan Petković za BUKU pojašnjava da se dopuna Krivičnog zakonika RS odnosi upravo na one koji svojim djelovanjem ili iznošenjem stavova ponižavaju ili nazivaju pogrdnim imenima Republiku Srpsku. Kako kaže, to nije samo nazivanje Srpske genocidnom ili agresorskom.
„To znači da ako se usvoje ove izmjene onaj ko ponizi ili se izjasni prema RS tako da vrijeđa, omalovažava moraće da odgovara. Takođe, ko zapali zastavu RS, grb ili izmjeni podrugljivo tekst himne isto će se naći na udaru ovog zakona. Ove izmjene obuhvataju svako pogrdno nazivanje Republike Srpske. I to nije ništa novo. Takve zakone imaju i Slovenija, Hrvatska, Crna Gora…
On smatra da ove izmjene su sasvim normalne i da one neće naići na otpor čak ni u Vijeću naroda RS.
„To kažem jer nisu samo Srbi i sprski narod obuhvaćeni, već svi narodi koji žive u RS“, kaže Petković za BUKU.
On navodi da se ovdje radi samo o izmjenama Krivičkog zakonika, dok se u slučaju nesprovođenja odluke Visokog predstavnika radi o potpuno nvom zakonu koji bi trebao imati dva člana.
„Valentin Incko je izašao iz svojih okvira i mi takvo nametanje zakona ne možemo dozvoliti. Imamo svoje zakonodavne isntitucije koje su ignorisane i to je nedopustivo. Zbog toga smo primorani da idemo na sjednicu Skupštine sa jednim ovakvim prijedlogom zakona koji bi imao za cilj da se spriječi primjena odluke visokog predstavnika i kojom se nadležni organi Republike Srpske obavezuju da neće sarađivati sa nadležnim organima BiH na primjeni ove, nametnute odluke”, rekao je Petković i dodao da će se tek nakon što se usvoji ovaj zakon u Narodnoj skupštini on doći pod ocjenu ustvanosti.
Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci kaže da borba predstavnika RS na način da donose skoro identične odluke kao i visoki predstavnik kontraproduktivno.
“Prije svega, ističem da sam apsolutno protiv dopuna zakona koje je nametnuo Valentin Incko, iz više razloga, ali najviše zbog toga što smatram da je to direktno narušavanje slobode mišljenja i izražavanja. Zbog toga, zakone koje je najavila NSRS gledam iz sličnog ugla: koliko god je reakcija potrebna, ipak mislim da je to borba istim sredstvima koje ne može donijeti puno dobroga. Naime, boriti se protiv uskraćivanja ustavom zagarantovanih prava narušavanjem istih je kontraproduktivno”, rekao je Vukojević.
Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka kaže da ukoliko se usvoje nove odredbe u Krivičnom zakoniku RS koje se najavljuju tone mora biti udar na slobodu govora.
“Generalno ovo nije udar na slobodu govora dok je u okviru paradoksa tolerancije, odnosno da se oni koji šire govor mržnje i netoleranciju kazne za to. To znači da ako neko kaže da je RS genocidna tvorevina ili da su Srbi genocidan narod on se nalazi u tom paradoksu tolerancije i samim tim izazaiva mržnju prema jednom narodu. Svi pričaju sad o slobodi govora i ograničenjima, ali postoje zakonski osnovi za njeno ograničenje ukoliko se negiraju zločini, ukoliko se širi nacionalsocijalizam, ukoliko se širi mržnja, posebno rasna”, rekao je on.
Kao navodi, ograničenja slobode govora i iskorištavanja ovih izmjena za neke moguće obračune sa neistomišljenicima bi se mogle desiti ukoliko se loše propišu odredbe koje se mijenjaju u zakonu što se nada da se neće desiti.