Podsjećanja radi, Mostar je jedan od rijetkih gradova na području bivše Jugoslavije u kojem i više od 20 godina nakon proteklog rata četiri ulice nose imena po visoko rangiranim zvaničnicima ustaškog režima takozvane Nezavisne države Hrvatske (NDH).
Iz udruženja boraca i antifašista iz Drugog svjetskog rata još podsjećaju da Mostar, na žalost, nije usamljeni slučaj, te da i u drugim mjestima u BiH, pored ulica, i neke javne ustanove nose nazive po ideolozima fašizma.
Uoči glasanja u Predstavničkom vijeću Parlamenta BiH o tome da se u Mostaru ukinu nazivi ulica po zvaničnicima fašističke NDH – Mili Budaku, Juri Francetiću, Anti Vokiću i Mladenu Lorkoviću – delegat Socijaldemokratske partije (SDP), Denis Bećirović je saopšio: “Očekujem, dakle da BiH napokon pokaže da pripada Evropskoj uniji i da je i ova zemlja utemeljena na antifašističkim vrijednostima”.
Kako su potom saopšili iz SDP-a, inicijativa je prošla, ali nju nisu podržali delegati Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) i Srpske demokratske stranke (SDS).
Odlukom se nalaže gradskim vlastima Mostara da u najkraćem roku ukinu neprimjerene nazive ulica u Mostaru.
Podsjetimo, nazive ulica po zvaničnicima NDH dalo je sredinom devedesetih tadašnje Opšinsko vijeće Mostara u tzv. zapadnom dijelu grada, kojeg je kontrolisalo Hrvatsko vijeće obrane (HVO).
Nakon rata, u dva mandata Gradsko vijeće Mostara je imalo posebnu komisiju za izmjenu naziva tih ulica, ali to nikada nije učinjeno.
Odluku Predstavničkog vijeća Parlamenta BiH pozdravio je Sead Đulić, predsjednik Udruženja boraca i antifašista Narodnooslobodilačkog rata u Mostaru.
“Krajnje je vrijeme da nemamo osjećaj, i mi koji živimo u Mostaru i svi koji dođu u Mostar, da je Mostar u Nezavisnoj državi Hrvatskoj; da konačni imamo osjećaj – bar po toj jednoj sitnici, mnogo je drugih krupnih stvari po kojima to imamo osjećaj da smo u ‘Endehaziji’ – ali da ipak ovo jeste Bosna i Hercegovina”, rekao je Đulić.
Međutim, sada je pitanje hoće li odluka Parlamenta BiH biti provedena?
U pisanom odgovoru za RSE, iz Gradske uprave su naveli da je to isključiva nadležnost Gradskog vijeća.
U ranijoj pisanoj izjavi, uz ostalo su naveli da je riječ o politikantskoj inicijativi, te da je gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić – inače iz HDZ-a BiH – dva puta zvanično predlagao promjenu spornih naziva ulica, ali da tu promjenu nisu htjeli upravo oni koji su sada naknadno došli pameti.
S druge strane, tadašnji član Gradskog odbora SDP-a Mostar, Aner Žuljević, tvrdi da prijedlozi gradonačelnika Bešlića u to vrijeme nisu prošli jer se u suštini uslovljavalo ukidanje ustaških naziva ulica promjenom imena Ulice maršala Tita.
“Za nas je apsolutno neprihvatljivo dovoditi u kontekst fašističke ideologe i Josipa Broza Tita, kao najvećeg antifašiste i lidera koji je stajao iza tog pokreta”, istakao je Žuljević.
Direktor Omladinskog kulturnog centra “Abrašević”, Vladimir Ćorić, podsjeća najprije da Mostar već četiri godine nema Gradskog vijeća.
Podsjetimo, u tom gradu već osam godina nisu održani lokalni izbori zbog političkih neslaganja oko izbornih pravila vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Ćorić kaže da je nepredvidivo hoće li odluka Parlamenta BiH biti provedena.
“Ne postoje nikakvi mehanizmi, uz pomoću kojih vi možete natjerati da se implementiraju određene odluke. Evo to vidimo konstantno, nešto što se donese na federalnom nivou, ne implementira se na županiji ili se ne implementira na lokalnom nivou, tako da je ovo još samo jedan u nizu pokazatelja kako živimo u pretpolitičkom društvu”, objasnio je Ćorić.
“Ne vidim kako će se provesti u praksi, jer Gradsko vijeće ne funkcioniše već godinama, osim kao gradonačelnik – pošto ima zaista velike ovlašćenja – može lično da naredi promjenu naziva tih ulica, a najbolje bi bilo pri tome da pokaže dobru volju, ne uslovljavajući to bilo čime”, dodao je Robert Jandrić, iz organizacije mladih antifašista po imenu Antifa.
Sead Đulić, međutim, ističe da se u inicijativi delegata Denisa Bećirovića nije trebao spominjati samo Mostar.
“Zašto nije u tu odluku o Mostaru dodao odluku i o brojnim drugim nazivima, ne samo ulica, nego i škola koje nose ime na teritoriji cijele države, ljudi koji ne zavrjeđuju da budu spomenuti u ovakvom društvu kakvo Bosna i Hercegovina gradi?”, upitao je Đulić.