Političke
stranke nacionalističke orijentacije načinom svoje vladavine, nekompetentnošću
izabranih kadrova i sljepilom sopstvenih ideologija prave korake ka razaranju
države i njenih institucija i bosanskohercegovačkog društva u cjelini.
Građanske
stranke u Bosni i Hercegovini su u krizi. Razlozi se mogu
naći na globalnom nivou, u objektivnim regionalnim i nacionalnim faktorima ali i
u redovima institucionaliziranih pokreta, stranaka, frontova i partija koje ne
ostvaruju svoj emancipatorski potencijal.
Građanke
i građani Bosne i Hercegovine mogu imati vrlo malo utjecaja na globalne tokove,
ograničen utjecaj na regionalne procese, ali su u mogućnosti i sposobni su preurediti
odnose u Bosni i Hercegovini stvarajući političke i socijalne uvjete za bolje
društvo.
Da
bi se izgradilo dobro društvo u kojem su svi žitelji naše domovine jednaki i u
kojem se ostvaruju sva individualna prava, čak i kada su originalno osmišljena
kao grupna, politika lijevog centra mora biti jasno određena. Zbog toga
pozivamo sve politicke subjekte lijeve i građanske orijentacije, građanske
inicijative, udruženja, sindikate, građanke i građane da podrze plan
objedinjavanja nenacionalistickih snaga u Bosni i Hercegovini kroz:
1.
Zajednički
i koordinirani nastup nenacionalističkih snaga na prostoru cijele države Bosne
i Hercegovine. Snage ne moraju biti formalno ujedinjene u jednu političku
grupu, ali moraju zajednički nastupiti na svim nivoima na izborima 2018.
godine.
2.
Promjenu Izbornog zakona u smislu jačanja predstavničke
demokratije, značajnijeg sankcionisanja govora mržnje, ali i drugih
nedozvoljenih aktivnosti u predizbornom procesu, jačanja nezavisnosti izbornog
procesa i procesa finansiranja političkih partija, osiguravanja brže
implementacije izbornih rezultata, kao i ukidanja svih vidova diskriminacije u
izbornom procesu.
Novi
izborni zakon fundamentalno usmjeren na snažni razvoj predstavničke demokratije
i osiguranje ravnopravnosti može omogućiti dolazak novih ljudi u strukture
vlasti i ograničiti ili potpuno zabraniti nacionalističku retoriku tokom
predizbornog perioda. Ove promjene trebaju pratiti i promjene Ustava na
različitim nivoima kojima bi se omogućio kvalitetniji život svih građana i
građanki BiH na cijelom teritoriju države.
3.
Uvođenje
zajedničkog obrazovnog sistema nakon sveobuhvatnih javnih rasprava u svim
dijelovima zemlje. Novi sistem bi omogućio odgoj i obrazovanje drugačijih
generacija otvorenih za ideje koje mogu biti i različite od onih zastupljenih u
prethodnim obrazovnim programima, te bi kao takav stvorio uvjete za izgradnju
otvorenog, pluralnog društva.
4.
Nepristajanje
građanske opcije na bilo kakve nacionalističke principe i koncept vladavine na
bilo kojem nivou vlasti. Istovremeno, ova lista će imati kandidate u svakoj teritorijalnoj
jedinici Bosne i Hercegovine te će iskazati svoj odgovoran odnos prema državi i
svim njenim ljudima.
5.
Temeljno
preispitivanje procesa privatizacije društvene i državne imovine u prošlosti i krivičnopravno
sankcioniranje svih dokazivih slučajeva nezakonitog bogaćenja tokom ovog
procesa. Kontinuiranim umanjenjem duga kod MMF-a sačuvala bi se šansa za
prosperitetnu budućnost narednih generacija građana i građanki Bosne i
Hercegovine.
6.
Priznavanje
i poštivanje prava svih žrtava ratnih zločina utvrđenih presudama Međunarodnog suda za ratne zločine
na području bivše Jugoslavije te presudama domaćih pravosudnih organa, bez
obzira na etničku i vjersku pripadnost, bezrezervnu podršku procesuiranju svih
ratnih zločina počinjenih na teritoriji bivše Jugoslavije; Uvođenje zakonske
regulative kojom se najoštrije sankcionira negiranje, relativiziranje i
veličanje zločina genocida, drugih ratnih zločina, kao i njihovih počinitelja,
uz oduzimanje pasivnog biračkog prava svim građanima osuđenim za ratne zločine
pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i
pred domaćim sudovima; Stvaranjem mogućnosti da nove generacije imaju iskreni
odnos prema prošlosti kreirati će se konsenzus oko zajedničkih vrijednosti svih
ljudi u društvu.
7.
Prihvatajući
pozitivne istorijske tekovine, kreiranje društva i države 21. vijeka baziranih
na socijalnoj pravdi, jednakosti svih žitelja, modelu društvenih odnosa najrazvijenih
evropskih demokracija, poreskom sistemu za dobrobit svih građana, sprečavanju
povećavanja klasnih razlika u društvu, te na socijaldemokratskim i socijal-liberalnim
principima koji će postati temeljne vrijednosti političkog djelovanja.
8.
Izgradnja
nezavisnog i efikasnog pravosuđa i pravne države čija je praksa rukovođena nultim
stepenom tolerancije prema korupciji.
9.
Odnos
prema prirodnim resursima, obnovljivim izvorima energije i općenito prema
prirodi čiji smo i mi dio, bit će reguliran uvođenjem ekološki prihvatljivih
tehnologija i planiranjem privrednog razvoja u skladu sa održivim i
regeneracijskim sposobnostima naše okoline.
10.
Zaustavljanje
konzervativne kontrarevolucije i diskriminacije internacionalne kulture koju je
sistemski provela aktuelna vlast s ciljem da iz nje isključi sve koji ne dijele
isključivi nacionalistički i klerikalni svjetonazor. Otvoriti kulturni prostor
alternativnoj i kritičkoj misli koja će razvijati pluralno i demokratsko
društvo.
11.
Jednakost
svih građanki i građana bez obzira na grupna i individualna opredjeljenja, u
skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava. Izborne liste građanskih
stranaka će u punom smislu tih pojmova demonstrirati rodnu i spolnu
ravnopravnost. Sve vrste diskriminacije na etničkom principu u ustavima i
zakonima na svim nivoima u BiH će biti ukinute. Minimalni princip novih
rješenja će biti jednakost svih grupa u BiH, uključujući i grupaciju građana i
građanki koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna
naroda.
12.
Principijelnu
sekularizaciju svih državnih institucija, na svim nivoima vlasti i u svim
granama vlasti kroz sve ustave, zakone i
ostale akte u kojima se država potvrđuje kao suvereno i odgovorno sredstvo za ostvarenje prava i
zaštitu sloboda svojih građanki i građana. U društvenoj debati, pa i u
pitanjima koja se odnose na slobodu vjeroispovijesti i srodna prava, načelo
sekularizma ne može i ne smije biti ugroženo.
13.
Uvođenje
principa i modela dobrog upravljanja, sa jasno preciziranim zakonskim
rješenjima i praksama u smislu otvorenosti institucija vlasti, jednostavnog
pristupa javnosti svim javnim informacijama, građanske participacije, učešća
civilnog društva u donošenju odluka i kreiranju strategija i politika, te
demokratizacija svih političkih procesa.
14.
Svi javni akteri – potpisnici Deklaracije, obavezuju se na odgovoran odnos
prema zaštiti vrijednosti i principa koje promovira ova građanska deklaracija,
a svi politički akteri koji prihvataju njen sadržaj obavezuju se na
ispunjavanje predizbornih obećanja, strategija i akcionih planova, kako u vlastitom
funkcionisanju tako i u funkcionisanju svih koalicija, institucija i ustanova u
kojima budu imali predstavnike.
Obaveza i odgovornost građanskih partija je da se uvažavaju
kritički i angažovani intelektualci u BiH koji stvaraju i pišu, ali i obrazuju
i prosvećuju, kako bi se sačuvalo samosvijesno i autonomno mišljenje.
Potpisnice
i potpisnici:
Sinan
Alić
Esad
Bajtal
Predrag
Blagovčanin
Zrinka
Bralo
Darko
Brkan
Nerzuk
Ćurak
Nerin
Dizdar
Oliver
Frljić
Bakir Hadziomerović
Jasmin Imamović
Azra Kazija
Slavo
Kukić
Haris
Ljevo
Dragan
Markovina
Roko
Markovina
Jasmin
Mujanović
Asim
Mujkić
Zvonimir
Nikolić
Mensur
Osmović
Zlatiborka
Popov
Vehid
Šehić
Emir
Suljagić
Srđan
Šušnica
Tihomir
Loza
Amer Bahtijar
Dino Mustafić
Neven Anđelić
Jahorinsku
dekaraciju podrzavaju i potpisuju i rukovodstva Socijal-Demokratske Partije,
Demokratske Fronte i Građanskog Saveza.