“Ustav osigurava pravo na pravično suđenje u građanskim i
krivičnim predmetima, dok ustavi entiteta osiguravaju neovisno
pravosuđe. Ipak, političke stranke i osobe iz organiziranog kriminala
ponekad su utjecale na pravosuđe i na državnoj i na entitetskoj razini u
politički osjetljivim predmetima, posebno onima koji se odnose na
korupciju. Vlasti ponekad nisu uspijevale izvršiti sudske odluke”, ističe se u izvještaju.
Navodi se i kako zakon omogućava pojedincima i organizacijama da
traže građanske pravne lijekove za navodna kršenja ljudskih prava na
domaćim sudovima i predviđa žalbu na odluke Europskom sudu za ljudska
prava (ECHR), ali od kraja godine, vlada nije poštivala mnoge prethodne
odluke sudova i međunarodnih institucija u zemlji koje su se odnosile na
ljudska prava.
Izvještaj ističe i to kako je sudski sistem obilježen velikim brojem
neriješenih predmeta i nedostatka učinkovitog mehanizma za provođenje
sudskih naloga.
“Neučinkovitost sudova potkopala je vladavinu prava čineći
pribjegavanje građanskim presudama manje učinkovitim. Ustavni sud je u
nekoliko slučajeva utvrdio povrede prava na okončanje postupka u
razumnom roku. Propust vlade da se pridržava sudskih odluka naveo je
tužitelje da pokrenu slučajeve pred Europskim sudom za ljudska prava”, navodi se u izvještaju.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na slobodu izražavanja, State
Department navodi kako se u zemlji osigurava visok nivo slobode
izražavanja, ali da je provedba i primjena zakona ozbiljno potkopala
slobodu štampe.
“Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili
druge oblike netolerancije, uključujući “govor mržnje”, ali vlasti su
ta ograničenja provodila samo povremeno i nikada za online medije.
Visoki predstavnik za BiH je 2021. godine izmijenio Krivični zakon
zemlje kako bi sankcionirao negiranje genocida, veličanje ratnih zločina
i poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje i nasilja, ali do
novembra nijedna osoba nije optužena ili krivično gonjeni za ta djela.
Prema Memorijalnom centru Srebrenica, poricanje genocida smanjilo se za
gotovo 80 posto od jula (2021) otkako je zakon izmijenjen”, dodaje se u izvještaju.
Ističu se i slučajevi nasilja i zastrašivanja novinara.
“Od mjeseca jula, Free Media Help Line (FMHL) zabilježila je
40 slučajeva o kojima su izvijestili mediji koji uključuju navodna
kršenja prava i sloboda novinara, uključujući pet prijetnji smrću i
jedan fizički napad”, navodi se u izvještaju, uz primjer Zorana
Čegara, načelnik Sektora uniformisane policije Federacije BiH, koji je
prijetio novinaru Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva,
koji je radio priču o Čegarovoj kupovini višemilionskih nekretnina u BiH
i Hrvatskoj te ga je kontaktirala kako bi zatražila intervju.
U dokumentu se spominju i slučajevi iz predizborne kampanje, kada je
tadašnji član Predsjedništva BiH često negativno komentarisao
izvještavanje BN TV, ali i klevetanje vlasnika FACE TV Senada
Hadžifejzovića od “najveće bošnjačke etnonacionalističke stranke SDA”.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na korupciju i nedostatak
transparentnosti u vlastima, ističe se rad Ureda za borbu protiv
korupcije Kantona Sarajevo, za kojeg se kaže da je lider u
antikoruptivnom djelovanju.
Od slučajeva koji uključuju nositelje vlasti, spominje se kako je
pandemija COVID-19 zloupotrijebljena za različite koruptivne aktivnosti.
“Jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na nabavu
neupotrebljivih respiratora iz Kine u vrijednosti od oko šest miliona
dolara. U Federaciji su premijer Fadil Novalić, ministrica financija
Jelka Milićević i direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak optuženi pred
Sudom BiH za korupciju 2020. godine. Glavni pretres u tom slučaju još je
bio u toku”, dodaje se u izvještaju.
Također, spominje se slučaj zamjenice glavnog državnog tužitelja Diane Kajmaković, koja je sankcionirana pod sumnjom korupcije.
“Umiješala se u slučajeve kako bi zaštitila kriminalce,
uključujući trgovce narkoticima. Kajmaković je bila kandidatkinja za
glavnu tužiteljicu, a sankcije protiv nje gotovo su onemogućile njezino
imenovanje. Potom je Ured disciplinskog tužitelja BiH podnio službenu
prijavu protiv Kajmaković zbog korupcije, zloupotrebe položaja i drugih
prekršaja. U iščekivanju ishoda disciplinskog postupka, Prvostepeno
disciplinsko vijeće VSTV-a odlučilo je 31. oktobra prihvatiti prijedlog
Ureda disciplinskog tužitelja za suspenziju Kajmaković”, dodaje se u izvještaju State Departmenta.
N1