Novinari su u 14 apoteka na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva bez
recepta kupili lijekove koji se mogu koristiti kao opojne droge.
Izdavši ih bez recepta, apotekari su prekršili zakon o sprečavanju
zloupotrebe droga, rezultat je istraživanja mladih novinara, provedenog
pod okriljem Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva.
Novinari
su tokom tri dana obišli 46 apoteka na području Sarajeva i Istočnog
Sarajeva i bez recepta u 14 apoteka kupili Apaurin i Lexilium. Pojedine
apoteke za to nisu ni izdale račun, kršeći tako i poreske propise.
Aktivne supstance Apaurina i Lexiliuma – diazepam i bromazepam iz
grupe benzodiazepina – nalaze se na listi psihotropnih tvari. Ove tvari
Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga Bosne i
Hercegovine (BiH) tretira kao opojne droge. Često ih koriste ovisnici o
težim drogama. Ove materije mogu izazvati: poremećaj koordinacije
pokreta, smetnje pri pamćenju, probleme sa vidom, zbunjenost, depresiju
te druge nuspojave. U uputstvu za pacijente koje se nalazi u kutijama
Apaurina i Lexiliuma je navedeno da se izdaju samo uz ljekarski recept. U
uputstvu je upozoreno i da ovi lijekovi utječu na sposobnost
upravljanja automobilima.
Bivši narkoman, 26-ogodišnji član Kluba
bivših ovisnika iz Sarajeva, svjedočio je u okviru ovog istraživanja da
je kao maloljetnik kupovao ove lijekove bez recepta:
„Ma ništa, šta će ti to, daj pare samo!“ Počeo je konzumirati po dvije-tri tablete iz zabave, a vremenom je tu dozu povećao na 50 tableta dnevno.
Kasnije
je počeo kupovati i veće količine da bi ih prodavao. „U Lukavici (op.
a. Istočno Sarajevo) nisu davali preko 20 kutija“, rekao je on.
Lijekovi iz grupe benzodiazepina upotrebom kroz duži period izazivaju ovisnost.
Primarijus
dr. Amir Balić, specijalista neuropsihijatar iz Zavoda za bolesti
ovisnosti Kantona Sarajevo, objasnio je kako se korištenje ovih lijekova
duže od tri mjeseca smatra nekontrolisanim i „nakon tog vremena može
doći do ovisnosti o benzodiazepinima“.
Balić kaže kako je sve veći broj osoba koje koriste benzodiazepine. Često su to Apaurin i Lexilium.
Predstavljajući
se kao studentica koja je upravo pala na uvjetnom ispitu, novinarka je u
pet apoteka na Palama kupila tri kutije Apaurina i dvije kutije
Lexiliuma. U svakoj od tih apoteka su joj najprije rekli kako se ti
lijekovi izdaju samo na recept, ali su lijek ipak prodali.
U
Apoteci „Expera“ dobila je Apaurin od 2mg, s tim da je apotekarki morala
obećati da će naknadno donijeti recept. Tom prilikom dala joj je i
lične podatke koje apotekarka nije provjerila. Apotekarka je izdala
lijek, ali ga nije naplatila, objasnivši da će to uraditi kada dobije
recept. U ponovljenom razgovoru novinari su upoznali apotekarku sa
njenim propustom. Objasnila je da svakako nije izdala račun jer lijek
nije ni naplatila. Izdavanje lijeka pokušat će pravdati na način da ode
do ljekara kojeg će zamoliti da joj napiše recept za lijek koji je
izdala. Na pitanje novinara da li je to moguće bez ličnih podataka osobe
koja je kupila, odgovorila je: „Često dođe papirić sa pečatom ljekara, bez imena i prezimena, i mi ovdje upisujemo ime i prezime pacijenta“.
CIN je prije dvije godine objavio istraživanje o
zloupotrebama recepata u Unsko-sanskom kantonu (USK). Novinari CIN-a su
otkrili da su pojedini ljekari i apotekari izvlačili novac iz Zavoda
zdravstvenog osiguranja (ZZO) USK-a preko prepravljenih recepata. Jedan
ljekar je za mjesec dana propisao oko 600 lažnih recepata, dok su neke
apoteke na regularne recepte dopisivale veće količine propisanog lijeka.
Takve recepte su kasnije naplaćivali od ZZO-a.
Apotekarka Apoteke
„Biljana Pharm“ na Palama je prodala novinarki Apaurin od 2mg.
Rukovoditeljica apoteke Biljana Gluhović je kasnije objasnila da u
situacijama kada se sažale na pacijenta, izdaju lijek na povjerenje.
U
nastavku novinari su razgovarali i sa Nevenom Vuksanović, apotekarkom
koja je prodala lijek. Na pitanje kako će pravdati izdavanje lijeka,
odgovorila je: „Ja sam imala sa strane jedan recept koji je bio propisan mojoj majci koji nikad nije podigla i ja sam to iskoristila“.
Promet
diazepama i bromazepama u 2016. godini iznosio je nešto manje od 7.3
miliona KM i za skoro pola miliona maraka je veći nego godinu ranije,
podaci su Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
U
Sarajevu su se novinari predstavili kao osobe koje traže lijekove za
majku. U osam od 26 apoteka su uspjeli kupiti lijek, iako nisu imali
recept.
Rukovodilac privatne apoteke „Medical-Iz“ u kojoj je
kupljen lijek novinarima je rekao kako oni u apoteci „procjenjuju da li
čovjek laže ili ne, da li je ozbiljan ili ne“. On je rekao i da će
apotekarki koja je prodala lijek od plate odbiti 130 KM.
Zineta
Čičak, rukovoditeljica Apoteke „Otoka A2“, rekla je u razgovoru sa
novinarima da nije moguće lijek koji se propisuje kupiti bez recepta.
Kada su joj novinari rekli da su uspješno kupili Lexilium od 1,5mg,
odgovorila je da će vlasnik apoteke reagovati na način da se to ubuduće
više nikome ne ponovi i „da ne može više izdati nikome ništa, pa makar umro ovdje“.
Senad Biberović, voditelj Kluba bivših ovisnika, bio je ovisnik o heroinu, ali je zloupotrebljavao i benzodiazepine. „U međuvremenu sam pet puta završio na hitnoj od benzodiazepama. Više puta nego od heroina“, ispričao je on.
Tokom
kupovine lijekova bez recepta novinari CIN-a nisu dobili fiskalni račun
u šest apoteka, od čega je njih pet u Sarajevu i jedna na Palama.
Zakon
o fiskalnom sistemu Federacije BiH i Zakon o fiskalnim kasama Republike
Srpske propisuju da je obveznik dužan izdati fiskalni račun klijentu,
bez obzira da li to on zahtijeva.