Nakon sastanka biće objavljen i izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine koja je proteklih mjeseci usvojila pet državnih zakona koji su dio 14 prioriteta Europske unije.
Međutim, po ocjenama Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) i Vijeća Evrope, neki od njih nisu usklađeni s EU. S druge strane, još uvijek nema konsenzusa o ključnim zakonima, kao što su zakoni o Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH. Takođe, Evropska unija od Bosne i Hercegovine traži i usklađivanje vanjske politike s Briselom.
Von der Leyen je tokom svoje posjete početkom novembra u Sarajevu podcrtala kako je budućnost BiH u Evropskoj uniji.
„Cilj bi trebao biti odlučan napredak na realizaciji ključnih 14 prioriteta, vi dobro znate koji su to prioriteti. To će predstavljati napredak u procesu približivanja. Naša dosadašnja saradnja je bila odlična, nastavićemo blisko surađivati. Da bi došli do ovog cilja, da bi se ovi ciljevi ostvarivali, BiH treba da djeluje jedinstveno, nastupa sa jednim glasom, nastupa jedinstveno“, dodala je predsjednica Evropske komisije.
Kako u utorak piše “Politico” pozivajući se na evropske dužnosnike, Evropska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Ovaj list navodi da “zeleno svjetlo” za BiH nije dobro prošlo među nekim diplomatima EU koji su ukazivali na nazadovanje BiH u pogledu vladavine prava. Kako se dodaje, oni su izrazili negodovanje za eventualno otvaranje pregovora s BiH jer ”kako bi onda mogli očekivati da druge zemlje kandidati marljivo provode svoje reforme”.
Da po pitanju dobijanja zelenog svjetla bolje od BiH stoji i Ukrajina u kojoj je rat, pa i Moldavija koja je tek nedavno počela proces, jasno pokazuje tabela koju je objavila Evropska komisija za period 2022/2023 gdje vidimo da je BiH ubjedljivo najmanje uradila od svih 10 zemalja u 33 područja za članstvo u Evropskoj uniji.
I ovo zadnje mjesto je uljepšano i filtrirano smatra politički analitičar Draško Aćimović, jer su i u Briselu svjesni da ne dobijaju podatke o stvarnom stanju iz BiH. Prema nekim insajderskim informacijama, dodaje, govorilo se o posebnoj grupi koja bi se bavila nezavisnim monitoringom stanja u BiH, ali je sve zbog izbora za Evropski parlament sledeće godine, stavljeno na čekanje.
To, dodaje, otvara samo nove mogućnosti i daljne manipulacijama oko tzv. ” napretka BiH na EU putu” koji se zapravo samo ogleda u napretku u imovinskim kartonima određenih političara: „Upoređući podatak da je samo u zakonadavnoj sferi BiH u zadnjih 5 godina usvojila 29 zakona, a Srbija više od 1 000 onda vidimo zašto je EU komisija prikazala ovakvu tablicu. Tužno, žalosno, jadno i ponižavajuće zvuči svaka izjava o uspjehu, a posebno kada političari kažu da su napravili dopune i izmjene u zakonu. Da li to treba da nam se računa kao uspjeh da otvorimo pregovore!? Uspjeh je primjena zakona. Uspjeh je da BiH ne bude druga po korupciji u Evropi! Uspjeh je da BiH ne bude prva po siromaštvu u Evropi“, jasan je Aćimović.