U svjetlu trenutnih migracionih izazova sa kojim se suočava region, ministri i predstavnici država koje se nalaze na ovoj ruti analizirat će trenutnu situaciju o ovoj oblasti. Cilj sastanka je da se definiraju budući koraci koje treba poduzeti u zajedničkom suočavanju sa problemom migracija. Kako je najavljeno u prvom panelu, govorit će se o sigurnosnim aspektima i borbi protiv ilegalnih migracija, a u drugom o humanitarnom aspektu migracionih kretanja.
Dobrovoljni povratak
Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić kazao je da je polovični optimista, odnosno pesimista u vezi sa konferencijom.
– Moja je ključna namjera da se pokušamo dogovoriti ima li igdje jedna tačka na koju bismo se svi fokusirali i angažovali da zaustavljamo ove migracije, rekao je Mektić, odmah dodavši kako ne želi da prejudicira gdje bi bila ta tačka.
– Ako mi kažemo da je to između Grčke i Albanije, pretpostavljam da će Grčka biti nezadovoljna, primjećuje Mektić.
Kako je kazao ministar, u fazi pripreme konferencije zemljama učesnicama je proslijeđen dokument koji bi danas trebalo da bude usvojen, ali da postoje određene primjedbe na njega.
– Mi smo taj dokument već ranije poslali zemljama učesnicima ove konferencije. Imaju određenih primjedbi. Vidjećemo, razgovaraćemo o tim svim primjedbama, ali moja je namjera da se pokušamo dogovoriti ima li igdje mogućnost da odredimo jednu tačku na kojoj bismo se svi fokusirali i angažovali da zaustavljamo ove migracije, naglasio je Mektić.
Ministar nije siguran da se sve zemlje na balkanskoj ruti ponašaju iskreno, korektno i profesionalno.
– Ima zemalja koje su na ovoj balkanskoj ruti registrovale samo 500 migranata, ima koje su 1.000, ali prema mojim informacijama, sve zajedno na ovoj ruti do BiH ukupno su registrovale 50 posto manje nego što je Bosna i Hercegovina registrovala. Znači, nismo iskreni. Odnekud padaju, kud prolaze? Pokušaću da insistiram na iskrenosti, da iznesemo statističke pokazatelje koliko je ko registrovao izbjeglica, naglasio je Mektić.
Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić očekuje da zemlje okruženja dođu do zajedničkog dogovora, razmjene podataka i da se pokušaju približiti ciljevi u smislu sprečavanja povećanja, odnosno priliva migranata u zemlje zapadnog Balkana.
– Biće sigurno uzet u obzir sigurnosni aspekt, odnosno to da razmjena operativnih informacija bude što bolja i da se zajedno iznađe način kojim bi se zemlje zapadnog Balkana borile protiv nezakonitih migracija, kazao nam je Ujić.
Pored sistemske registracije migranata i dosljedne provedbe sporazuma o readmisiji, među zaključcima današnje konferencije će se, kako Oslobođenje saznaje, naći: Redovna razmjena prakse i iskustva u oblasti registracije, utvrđivanja identiteta i/ili državljanstva nezakonitih migranata, podrška realizacija AVRR programa, odnosno programa “Potpomognuti dobrovoljni povratak i reintegracija”, te intenzivnija promocija dobrovoljnog povratka kako bi ovaj način povratak koristilo što više migranata.
Također, istaknuto je da je potrebno ubrzati procedure u državama koje nisu potpisale Sporazum o organizaciji zajedničkih letova za povratak stranaca, te poduzeti aktivnosti da se za realizaciju zajedničkih letova koriste kapaciteti FRONTEX-a, na najbolji mogući način, kako bi se spriječio nezakonit ulazak migranata u države regije.
– Potrebno je poduzeti mjere na zaključivanju sporazuma o readmisiji sa zemljama porijekla stranaca koji nezakonito ulaze na teritoriju zemalja regije. Podržava se razmjena statističkih podataka na osnovama EUROSTAT-a kako bi se podaci učinili dostupnim unutar zemalja regije. Neophodno je osigurati da se mješovitim migracijskim tokovima upravlja na način koji garantira pristup međunarodnoj zaštiti osobama kojima je takva zaštita potrebna, ali i kroz razmjenu informacija i najboljih praksi poduzimat će se mjere i aktivnosti kako bi se zloupotreba sistema azila prevenirala i smanjila. Neophodno je nastaviti provoditi zajedničke akcije na sprečavanju nezakonitih migracija, krijumčarenja, trgovine ljudima, te zloupotrebe sistema azila.
Potrebno je koristiti FRONTEX-ove kapacitete na najbolji mogući način kako bi se spriječio nezakoniti ulazak migranata u države regije, navodi se među zaključcima.
Upravljanje resursima
Kada je u pitanju humanitarni aspekt migracionih kretanja, među zaključcima se podsjeća na činjenicu da su se zemlje regiona u nedavnoj prošlosti suočile sa velikim migracijama i zbog toga je potrebno pokazati poseban human odnos spram migranata koji prolaze i borave u ovom području. Upravljanje resursima mora biti centralizirano, planski usmjeravano u prioritetna područja, sa jasno definisanim nositeljima aktivnosti i odgovornostima. Finansijska i materijalna podrška se očekuje od partnera, prvenstveno Evropske unije i agencija Ujedinjenih nacija, a naročito kada je riječ o Bosni i Hercegovini, koja očekuje podršku na isti način kako su već podržane zemlje u regionu, neki su od zaključaka pripremljenih za danas.
Iz Ministarstva sigurnosti poručuju da je jedan od prioriteta u upravljanju migracijama što uspješnija borba protiv nezakonitih migracija.
– Međutim, nijedna zemlja se ne može samostalno i samo sa svojim kapacitetima, na duži vremenski period, uspješno boriti protiv nezakonitih migracija. Ako ne definišemo zajednički pristup i ne uspostavimo uspješne zajedničke mehanizme za borbu protiv nezakonitih migracija, postoji velika mogućnost da sve zemlje u ovoj regiji, odnosno cijela regija postane svojevrstan “hot spot” za nezakonite migrante, što bi moglo dovesti do velikih humanitarnih, ali i sigurnosnih problema, navodi se.